1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Balkan se i dalje guši u izraženoj homofobiji

Zemlje Zapadnog Balkana žele u EU. Neke su na putu evropskih integracija, pa samim tim i u zaštiti ljudskih prava prilično odmakle. Međutim, pripadnici seksualnih manjina i dalje se suočavaju sa izrazitom homofobijom.

Nasilje za vrijeme Parade ponosa u Beogradu

Nasilje protiv gej populacije je posebno u posljednje vrijeme bilo izraženo u Srbiji

Hrvatska je već pred vratima Unije i moglo bi se reći da je u pogledu poštivanja prava seksualnih manjina, ostvarila najviše rezultata. U Zagrebu je 2002. godine održana prva mirna Parada ponosa na Balkanu. Doduše, prvo okupljanje te vrste upriličeno je godinu dana prije toga u Beogradu i nasilno prekinuto. Pripadnici policije su uglavnom mirno gledali kako pristalice neonacističkih organizacija, fudbalskih

Zagreb Pride 2009.

Zagreb Pride bila prva gej parada na Balkanu koja je održana mirno

navijača i drugih predstavnika verbalno i fizički napadaju okupljene pripadnike seksualnih manjina. Ni prvo okupljanje pripadnika LGBT zajednice u Zagrebu nije prošlo bez incidenata. Napadnute su i povrijeđene 32 osobe. Pri tome nijedna od uhapšenih 27 osoba nikada nije odgovarala za nanošenje povreda, iako je sve bilo snimljeno policijskim kamerama.

Približavanjem Uniji u fokus sve više dolaze ljudska prava

Homofobija je i nakon gotovo deset godina od prvih Parada ponosa u Hrvatskoj i Srbiji na prilično visokom nivou. Pa ipak, proces približavanja Evropskoj uniji omogućio je da se u fokusu nađu ljudska prava, pa tako i prava seksualnih manjina, kaže Marko Jurčić, jedan od organizatora Pride-a u Zagrebu:

“Hrvatska vlada, koja je na vlasti već osam godina, je približavajući se Evropskog uniji na neki način počela shvatati da bez poštivanja ljudskih prava neće moći da zatvori jedno vrlo važno poglavlje u pregovorima. A to je poglavlje 23. Njime su obuhvaćena temeljna prava. U tom smislu, vlada je donijela niz vrlo progresivnih zakona. To se

Zastave EU i Hrvatske

EU zahtijeva od Hrvatske da poštuje ljudska prava

prije svega odnosi na Zakon o suzbijanju diskriminacije, ali i krivični zakon, koji omogućava izricanje većih kazni optuženima za diskriminaciju po raznim osnovama, uključujući i seksualnu orijentaciju.”

U Hrvatskoj i dan danas gotovo 50 odsto osoba koje su drugačijeg rodnog identiteta ili seksualne orijentacije, doživljava neki oblik nasilja. Dvije trećine tih slučajeva odnosi se na ekonomsko, psihološko uznemiravanje i diskriminaciju, a ima i dosta slučajeva fizičkog nasilja.

Sve više je onih koji se usude kazati da su gej

Parade ponosa nemaju za cilj senzibilizaciju javnosti i edukaciju onih koji su netolerantni prema seksualnim manjinama, tvrde naši sagovornici. To je čin prkosa i otpora sistemu u kojem se osobe, koje ne pripadaju većini, ne osjećaju ravnopravnima. Da se prilike u Hrvatskoj ipak mijenjaju, potvrđuje činjenica da je na svakoj slijedećoj Paradi ponosa, bilo uvijek više učesnika, što znači da se tabui razbijaju te pripadnici seksualne manjine sve otvorenije, bez straha, govore o svojoj orijentaciji.

Uprkos tome, broj onih za koje je homoseksualnost neprirodna pojava, nije se značajnije smanjio, to pokazuju i istraživanja nevladinih organizacija. Oko 60 odsto građana protivi se okupljanju pripadnika seksualnih manjina. O protivnicima Parade ponosa i poštovanju ljudskih prava onih koji su drugačiji Jurčić kaže:

Plakat protivnika homoseksualaca u Splitu

Homofobija je na jugu Hrvatske također izražena - plakat protivnika homoseksualaca u Splitu

“Zapravo više ni nema javnih protivnika Paradi ponosa u Zagrebu. Svaki put se javljaju pojedinci i razne manje grupe desno-ekstremnih  stranaka ili organizacija koji taj medijski trenutak koriste za sopstvenu promociju. Ono što naime zabrinjava jeste to što u društvu postoje razne tzv. vladine organizacije, ali one to nisu, to su grupe i savezi pod navodnicima stručnjaka. Njihov fokus je obrazovanje i sprečavanje bilo kakve promjene građanskog obrazovanja ili seksualnog vaspitanja u školama. Oni su na neki način povezani sa katoličkom crkvom, ali ne samo sa jednom vjerskom zajednicom.”

Posebno je zabrinjavajuće to što su istraživanja i u Hrvatskoj i u Srbiji pokazala da su homofobični stavovi najprisutniji kod mladih uzrasta od 15 do 18 godina. Veliki broj njih je čak i izvršilo neko nasilje zbog seksualne orijentacije ili zna nekog ko je tako nešto učinio.

Na slijedećoj stranici: Kakvo je stanje u Makedoniji i BiH?