1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Balkan pomaže u borbi protiv islamista

Koalicija koja se bori protiv "Islamske države" tvrdi da se zaustavlja napredak džihadista u Iraku i Siriji, ali i upozorila da će borba trajati godinama. Koliko u ovoj borbi mogu da doprinesu zemlje Zapadnog Balkana?

Nepuna tri mjeseca od osnivanja koalicije za borbu protiv pripadnika tzv. Islamske države (IS) u Briselu je održan, za sada, najveći sastanak, na temu borbe protiv džihadista koji djeluju na teritoriji Sirije i Iraka. Predstavnici 62 zemlje i organizacija koje trenutno čine ovu koaliciju, na čelu sa SAD, u sjedištu NATO u Briselu potvrdili su spremnost da se zajedno suprotstave jednoj od najvećih terorističkih prijetnji na svijetu.

“Naša borba će se vjerovatno mjeriti u godinama, ali naši napori već daju značajne rezultate“, poručio je sa sastanka američki državni sekretar Džon Keri, ocijenivši da učešče velikog broja zemalja daje kredibilitet i snagu koaliciji da se ne bori protiv džihadista „samo na teritoriji Iraka i Sirije, već i da spriječi svaku moguću podršku koju oni mogu da imaju širom svijeta.“

Promovisanje evropskog islama

U globalnoj brobi protiv Islamske države svaka članica koalicije doprinosi u okviru svojih mogućnosti. Jedan broj zemalja već dva mjeseca učestvuje u vazdušnim napadima na položanje oko 30 hiljada boraca IS koliko se procjenjuje da ih ima u Iraku i Siriji. Ostale države pomažu kroz humanitarne akcije, razmjenu informacija i suzbijanje potencijalne podrške terorizmu na svojim teritorijama, a među njima su države Zapadnog Balkana.

Šefica diplomatije Hrvatske, Vesna Pusić sa sastanka u Briselu poručuje da je koalicija tu da se bori protiv terorističkih i ekstremističkih grupacija, koje preko najužasnijih metoda nastoje da se domognu vlasti, novca, naftnih izvora i kontrole nad ljudima. „Sastali smo se kako bismo demonstrirali zajedništvo od Japana, preko arapskih država, EU, SAD i svih država našeg regiona.

Vesna Pusic

Vesna Pusić

U pitanju je široka koalicija koja uključuje i borbu protiv stranih plaćenika i ekstremista koji sa naših prostora odlaze u borbu. Konkretno, Hrvatska tu ima pozitivno iskustvo u saradnji sa islamskom zajednicom u zemlji, uključujući i pozitivnu ulogu muftije Hasanovića (zagrebački muftija dr Aziz ef. Hasanović - prim. red.). Takva saradnja je upravo i najefikasniji način promovisanja evropskog islama“, smatra Pusić. Ona ponavlja stav da se sam naziv „Islamska država“ u ovom kontekstu pogrešno koristi jer se „ne radi niti o islamu niti o državi“ već o skupini ekstremista i terorista.

Rat protiv terorizma ne rješava se bombama

Jedan od zaključaka prvog ministarskog sastanka koalicije za brobu protiv ISIL-a upozorava na činjenicu da borba protiv svake vrste terorizma, a u ovom trenutku prvenstveno onog koji zastupaju borci Islamske države, neće biti ni kratka ni laka. Jedan od učesnika sastanka u sjedištu NATO, srpski šef diplomatije, Ivica Dačić dodaje i to da je u pitanju „vrsta rata koji se može riješiti bombama“. Dačić naglašava da je čitav svijet opredijeljen za tu borbu i da su i Srbija i sve zemlje regiona aktivne učesnice ove koalicije. “Mi ne možemo da pomognemo na način na koji to mogu bogatije i razvijenije zemlje, ali možemo da prilagodimo svoje zakonodavstvo i da činimo korake u cilju sprečavanja regrutacije i odlaska tzv. stranih boraca i plaćenika sa naše teritorije. Istovremno možemo da zaustavimo i eventualne tokove finansiranja takvih organizacija.“

Brüssel NATO Hauptquartier Anti IS Allianz

Sastanak u sjedištu NATO u Briselu

Dačić je na sastanku u Briselu podsjetio da je još prije pojave prijetnje od strane "Islamske države", na teritoriji nekadašnje Jugoslavije evidentirano postojanje pokreta vehabija i da danas postoje oni koji su regrutovani iz Raške oblasti, sa Kosova i iz BiH i koji se nalaze u redovima IS-a na teritoriji Iraka i Sirije. „Za nas će biti problem kada se oni vrate. Zato je i predloženo da se napravi baza podataka svih osoba koje učestvuju na tim ratištima. Tu ne mislim samo na ISIL već svuda po svijetu. Za Srbiju nije dobro da bilo ko od njenih građana učestvuje u bilo kom ratu koji se Srbije ne tiče“,poručio je šef srpske diplomatije.

Delegitimizacija ideologije Islamske države

Pored Srbije, tokom ove godine i Bosna i Hercegovina je usvojila čitav set zakona koji se odnose na zabranu odlaska njenih građana da se kao dobrovoljci bore na drugim teritorijama. „Ranije to nije bilo nezakonito, ali sada smo riješili taj pravni vakum i broj takvih odlazaka iz BiH je radikalno smanjen“, izjavio je ministar spoljnih poslova BiH, Zlatko Lagumdžija. Lagumdžija kaže da je BiH uvijek imala veliki senzibilitet kada je u pitanju humanitarna pomoć za žrtve rata i zločina i da je, u skadu sa svojim mogućnostima, uvijek spremna na takvu vrstu doprinosa u okviru koalicije okupljene u borbi protiv "Islamske države".

Zlatko Lagumdzija

Zlatko Lagumdžija

Podržavajući stav svojih kolega iz Hrvatske i Srbije, šef bh diplomatije ocjenjuje da je „najteži, ali i jedini pravi način“ za borbu protiv Islamske države delegitimizacija takve ideologije. „To je moguće učiniti ciljanjem u samu srž onoga što se dešava, a to su nepravda, siromaštvo, ali i neriješeno palestinsko pitanje koje razara arapski svijet i stvara plodno tle za različite vidove ekstremizma. Potkopavanje temelja takvoj ideologiji u Bosni i Hercegovin znači: više EU, više sigurnosnih struktura kao što je NATO, odnosno naša sve veća evro-atlantska integracija. To će donijeti nove investicije, otvoriti nova radna mjesta, obezbijediti vladavinu prava i samim tim boriti se protiv onoga zbog čega ne samo naši ljudi već i oni širom EU odlaze, jer se osjećaju marginalizovano. Udarac na nepravdu i siromaštvo je borba ne samo protiv IS-a već protiv svakog terorizma“, zaključuje Lagumdžija.

Zvaničnici zemalja Zapadnog Balkana ocjenjuju da u ovom trenutku regionu ne prijeti direktna opasnost od mogućih terorističkih akcija boraca Islamske države, ali i naglašavaju da se radi o trenutno jednoj od najvećih globalnih prijetnji koja zahtjeva širok i jedinstven odgovor međunarodne zajednice.