1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Balkan ostaje "minsko polje"

Iako su brojni ratovi, vođeni nakon raspada bivše Jugoslavije, odavno okončani, smrt ne prestaje da vreba. Kasetne bombe, granate, mine - mnogi eksplozivni ostaci , "relikvije" rata još uvijek nisu uklonjene.

Nedavno je u Olovu, 50 km sjeveroistočno od Sarajeva, od eksplozije mine poginuo jedan šestogodišnji dječak. U momentu nesreće on je skupljao drva sa svojim ocem, koji je povrijeđen.

1. avgusta smrtno su stradala dva srbijanska podoficira na Kopaoniku, južno od Beograda, pokušavajući da deaktiviraju kasetnu bombu, koja nije eksplodirala nakon što su je pripadnici NATO-a bacili na jednu radarsku stanicu tokom bombardovanja Srbije. Šest sedmica ranije su u eksploziji granate, nedaleko od grada Ćuprije, poginula dva mlada vojnika (nešto više od dvadesetak godina). Sedam preostalih vojnika je povrijeđeno. Odakle potiče smrtonosna granata nije poznato.

U susjednoj Hrvatskoj je od okončanja rata (1991-1995) 285 ljudi stradalo u eksplozijama iz rata zaostalih mina, kaže Mladen Crnković, direktor Centra za uklanjanje mina u opštini Sisak. Okruglo 620 ljudi zadobilo je teške povrede.

Mienenfelder in Bosnien Herzegowina 1

Minska polja prijetnja za lokalno stanovništvo

U proteklih 15 godina su u eksplozijama zaostalih mina u Bosni i Hercegovini poginule 583 osobe, među njima 46 deminera. Samo protekle godine u BiH je poginulo devet ljudi a 13 povrijeđeno.

Nakon okončanja ratova na prostoru bivše Jugoslavije (1991-1999), uz međunarodnu finansijsku pomoć uklonjene su eksplozivne naprave za uništavanje ljudstva sa većine miniranih područja. Ali, postoje još uvijek velike površine, na kojima je ostalo puno mina i kasetnih bombi. Tako je u BiH 1.300 kvadratnih kilometara zemlje i dalje kontaminirano i nedostupno zbog neuklonjenih mina. Procjenjuje se da je tamo ukopano u zemlju još oko 200.000 mina. Riječ je o 2,6 posto cjelokupnog teritorija Bosne i Hercegovine. Mine predstavljaju direktnu prijetnju za pola miliona ljudi.

U Hrvatskoj u preko stotinu gradova i opština vrebaju mine. Riječ je o teritoriji od 714 kvadratnih kilometara, na kojoj živi 800.000 ljudi.

Tome treba pridodati minska polja na jugu Srbije i na Kosovu. Na Kosovu, najmlađoj evropskoj državici, do 2010. godine je od eksplozije mina poginulo 114 ljudi dok ih je 446 povrijeđeno.

Turistički areali očišćeni od mina

Vlasti BiH, Srbije a posebno Hrvatske, koja ima 1.100 kilometara morske obale, stalno ponavljaju da su turistički areali očišćeni od mina. I zaista, posljednjih godina nije bilo nijedne vijesti da je u eksploziji mine ili zaostale bombe stradao neki turista. Ali zašto lokalno stanovništvo, uprkos jasnim upozorenjima na opasnost od mina, odlazi u zabranjenu zonu, potpuno je neshvatljivo. "Najčešće je u pitanju goli opstanak i prehranjivanje porodice", smatraju predstavnici organizacije Handicap International. Ova organizacija je već godinama vodeća organizacija u uklanjanju posljedica rata i čišćenju mina na balkanskom poluostrvu. "Stalno se ispostavi da su poginuli skupljali drva, kako bi imali čime da se griju", kažu predstavnici Handicap International. Mnogi siromašni ljudi skupljaju čaure od metaka, osiguravajući tako sebi neku malu zaradu.

Minenfelder in Bosnien Herzegowina Stolac

Minska polja u Stocu, BiH

Nakon okončanja rata ovo područje rijetko se nalazilo na naslovnim stranama i u centru pažnje stranih medija. Stoga su smanjenje donacije, iako još puno toga treba da se uradi. Jer, ovdje se ne radi samo o uklanjanju mina i finansijskoj podršci žrtvama. U zemljama bivše Jugoslavije moraju se izgraditi i Centri za ortopediju, u kojima bi se pomagalo teško osakaćenim ljudima. Tamo se često mogu vidjeti invalidi sa improvizovanim štakama. To su slike koje su nam poznate iz filmova o Prvom i Drugom svjetskom ratu.

Autor: Thomas Brey (dpa) / Jasmina Rose

Odgovorni urednik: Svetozar Savić