1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Balkan ostaje izolovana mrlja na karti EU

U Berlinu je održana dvodnevna konferencija zaklade Herbert Quandt. Bilo riječi o ulozi Evropske unije na Bliskom istoku, ali i o procesu proširenja na zemlje Balkana.

Balkan još uvijek izvan granica EU

Balkan još uvijek izvan granica EU

Evropa ima veliki uticaj, ali ga ne koristi dovoljno - rekao je bivši izraelski ambasador u Berlinu, Avi Primor, pozivajući Evropljane da se jače umiješaju u bliskoistočnu politiku.

Evropska odgovornost u svijetu i očekivanja onih koji su izvan te integracije - to je bila tema dvodnevne konferencije koja je u organizaciji zaklade Herbert Quandt u Berlinu okupila 120 sudionika iz politike, privrede, znanosti i medija. Jedan od panela je bio posvećen i Evropskoj uniji kao globalnom igraču u odnosu na Balkan - regiju koja je, zasad, izvan, iako će se ulaskom Rumunjske i Bugarske u briselsku zajednicu, početkom iduće godine, i to početi mijenjati.

Što može učiniti Brisel, a što oni koji bi mu se što brže zeljeli priključiti, o tome su razgovarali specijalni pregovarač za Kosovo, Ahtisari, koordinator stabilizacijskog pakta za jugoistočnu Evropu Busek i državni sekretar u hrvatskom ministarstvu za Evropu, Marija Pejčinović-Burić. Ostaviti balkanski prostor izvan integracije je više nego samo pitanje članstva, rekao je Ahtisari- to bi bilo zadržavanje bijele pjege unutar same unije jer preostale države bivše Jugoslavije kao i Albanija ce od početka iduće godine njome u potpunosti biti okružene.

Kosovo jedan od posljednjih velikih problema Balkana

Kosovo je, po njegovu mišljenju , zadnji dio balkanskog mozaika problema početih prije 15 godina koji treba riješiti - ali o prijedlozima koje će dati nije htio reći ništa više nego da ce biti fair i izbalansirani, ali i realistični, te da neizvjesnost kakva je vladala zadnjih sedam godina više nije održiva. Potrebna je jasnoća, posebno u ekonomskom pogledu - a to je i u interesu Evropske Unije, smatra Ahtisari.

O specifičnim problemima regije možda rijetko koji evropski političar znade više od koordinatora stabilizacijskog pakta Buseka. On stoga nema ni iluzija, ali ne podliježe ni onoj skepsi koju u odnosu na moguća dalja prosirenja Unije iskazuju Nijemci ili Austrijanci - iako sve analize pokazuju da je zadnje proširenje, s deset novih istočnih država, starim članicama Unije u svakom pogledu više koristilo nego štetilo.

Zemlja koja se našla na udaru generalne skepse i jos više teškoća zbog neusvajanja Evropskog ustava, što je pretpostavka daljem širenju, jest Hrvatska - iako bi, da se kojim slučajem raspiše referendum o njezinom primanju, u malo kojoj sadašnjoj članici Unije bilo glasano protiv. Hrvatska se medjutim u pregovorima našla zajedno s Turskom s kojom u praksi zapravo ima malo sličnosti - istakla je predstavnica zagrebačkog Ministarstva za Evropu. Ona je situaciju svoje zemlje zorno opisala kao utrku u kojoj se istodobno mora mijenjati dres.

Vrata za proširenje unije se ubrzo zatvaraju

Evropska Unija je u Solunu odredjeni broj država pozvala na članstvo obavezujući se i sama da će uzeti one koji ispune uvjete - podsjetio je pak njemački državni sekretar za vanjske poslove Schäfer za kojeg nema sumnje kako će taj proces teći u odnosu na Balkan. Hrvatska će u Uniju ući razmjerno brzo, slijediti će još jedna mala grupa, a zatim će trebati mnogo vremena da udju i zadnji iz regije.

U svemu, složili su se na kraju prisutni predstavnici političkih, ali što je možda i važnije ekonomskih evropskih elita, je važna, a dosad prilično zapostavljena uloga evropske javnosti. Ljudima je potrebno objasniti prednosti širenja Unije, ali tom javnom diplomacijom se zasad svi bave premalo a taj propust, za kojeg zaista nisu odgovorni se slama i na ledjima onih koji se uniji tek približavaju.