1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Balkan: Obračun jezikom

List „Neue Zürcher Zeitung“ u četvrtak donosi tekst bivše novinarke radija „Deutsche Welle“ Lidije Klasić o tome kako se u zemljama bivše Jugoslavije i dalje provocira sredstvima jezika.

Pionir sa plavom kapom s petokrakom i štafetom

Dok se proslavljao Dan mladosti jezik je služio da jedni druge mogu da razumiju.

Neue Zürcher Zeitung piše:

„Slovo U je kobno slovo, takoreći kukasti krst Balkana. Za vrijeme Drugog svjetskog rata, U je krasilo vojničke kape ozlogašenih hrvatskih ustaša. U je bio simbol njihove „neovisne“ države, tvorevine Hitlerovih podanika. Nakon rata, U je bio nedvojbeni dokaz za užasne hrvatske zločine protiv Srba, Jevreja i antifašista čime je konsekventno izopćen iz tadašnje socijalističke javnosti. No time je U samo još više utvrđen kao kobni simbol. Postao je tamni predmet vječitog štovanja hrvatskih, te vječite mržnje srpskih nacionalista“, piše saradnica lista „Neue Zürcher Zeitung“.

List dalje s tim u vezi podsjeća na neke događaje iz prošlosti kao što je na primjer Univerzijada u Zagrebu 1987. u čijem je imenu na početku također bilo slovo U što je tada također izazvalo nesuglasice i brojne probleme.

Problematično U

Buchstabenbilder Nachrichtenglossar und Häufig gestellte Fragen

„Neue Zürcher Zeitung“ dalje piše „da se u većini zemalja nasljednica bivše Jugoslavije, koje su bile ujedinjenje kroz srpsko-hrvatski jezik, i danas još uvijek vode jezički ratovi. U Hrvatskoj su svojedobno filmovi iz Srbije bili titlovani na hrvatski jezik sve dok ta ideja zbog smijeha publike i izrugivanja zaštitnika jezika na medijima nije izbačena iz upotrebe.

Smisao jezika je da se ljudi razumiju

Pojedini predstavnici Bosne i Hercegovine se i dalje osjećaju teško uvrijeđenim kada se pri odabiru jezika na međunarodnim konferencijama bosanski ne nađe u ponudi, isto kao i u Crnoj Gori, koja je dugo pripadala Srbiji i gdje se vlasti već duže vremena miješaju u jezičke raznolikosti kako bi legitimirali odvajanje njihove zemlje iz zajednice tadašnjih država. Na svu sreću to čovjeka na ulici ne zabrinjava previše. Sve jugoslovenske etnije se u svojim jezičkim varijantama i dalje mogu međusobno razumjeti i bez prevodilaca. U julu 2009. u u međuvremenu je ponovo održana Univerzijada, ovaj put u Beogradu, i opet je bilo problema sa slovom U. Isto kao i svojedobno u Zagrebu sa političkom fantazijom je riješen problem tako što se latinično U iskrenulo do njegove neprepoznatljivosti. No, u svemu tome jedno je jasno: Glavni protivnici rata na prostorima bivše Jugoslavije ni danas, 20 godina nakon neprijateljstava i obračunavanja, nisu pronašli način kako da se iskreno suoče sa svojom krvavom prošlošću. Umjesto toga i dalje se igraju jezičke igrice i jedni drugima staju na nogu tamo gdje to mogu. A u svemu tome smisao jezika je taj da bi se ljudi razumjeli“, zaključuje na kraju list „Neue Zürcher Zeitung“.

Autor: Senad Tanović

Odg. urednik: Svetozar Savić