1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Balkan nije bure baruta, već samo europski fitilj

"Lažni azilanti" su i dalje tema kojom se bavi tisak na njemačkom jeziku. Listovi ovoga vikenda (03./04.11.) pišu i o aferi prisluškivanja u Srbiji te se osvrću na 100 godina od početka Balkanskih ratova.

"U srpskom sigurnosnom aparatu vlada panika. Zna se da će padati glave", komentira austrijski Der Standard u svome subotnjem izdanju aferu prisluškivanja u Srbiji. List pojašnjava da predsjednik Tomislav Nikolić i vicepremijer Aleksandar Vučić tvrde da su prisluškivani.

Nikolić i Vučić

Nikolić i Vučić tvrde da ih prisluškuju

"Mediji, koji su bliski Nikoliću i 'najmoćijem čovjeku u državi' Vučiću, pišu da 'državu napada mafija' te da iza prisluškivanja stoje 'određene interesne skupine i korumpirani policajci'. Službeno se govori o 'skupini u okviru kriminalne policije', koja je dala nalog da se prisluškuje predsjednika države i njegovu osobu od povjerenja Vučića. Prisluškivanje vlasti dovode u vezu s dosad najžešćom borbom protiv korupcije i organiziranog kriminala. Već mjesecima na vidjelo izlaze afere jedna za drugom. Prije i poslije općih izbora u svibnju, Nikolić i Vučić su tada vladajućoj Demokratskoj stranci (DS) predbacivali da su Srbiju opustošili korupcijom i nepotizmom. 'Zakoračili smo u zmijsko leglo', kazao je Nikolić na državnoj televiziji. Neposredno prije afere prisluškivanja Vučić je optužio 'najbogatijeg čovjeka Srbije', Miroslava Miškovića, da želi srušiti koalicijsku vladu kako bi zaštitio svoje poslove. Mišković navodno podržava sada oporbeni DS. U Beogradu se već govori o 'srpskom Watergateu'. Samo što je u ovom slučaju predsjednik države žrtva, a popularnost Vučića u anketama brzo raste", navodi Standard.

"Lažni azilanti" i dalje problem na jugu Njemačke

Azilantski dom - hodnik i azilantkinja

Priljev azilanata iz Srbije u Njemačku ne jenjava

O još jednom problemu s kojim se suočava Srbija - o tzv. "lažnim azilantima" - pišu Stuttgarter Nachrichten i Die Welt. Uz navode o povećanom broju potražitelja azila iz Srbije u listopadu u gradu Karlsruhe, Stuttgarter Nachrichten donosi procjenu da se za ovu godinu računa sa oko 7.500 izbjeglica. "Na proljeće Europska unija namjerava ponovno razgovarati o tome. Prema navodima vlasti Srbije, većina izbjeglica dolazi sa siromašnog juga zemlje. Mnogi, kako se navodi, bježe zbog novca, a veliki broj i kako bi se liječili", pišu Stuttgarter Nachrichten. Die Welt napominje da je i u susjednoj pokrajini Bavarskoj zabilježen povećan broj potražitelja azila u listopadu. Prema navodima bavarskih vlasti, u listopadu je došlo 2.708 novih izbjeglica iz Srbije u Njemačku, od toga u Bavarsku 316, prenosi Die Welt.

"Balkan balkanskim narodima!" - osveta zbog "stare nepravde"

Švicarski Neue Zürcher Zeitung (NZZ) se osvrće na stotinu godina od početka Balkanskih ratova uz komentar: "Tko želi razumjeti političku situaciju u južnoj Europi, trebao bi poznavati Balkanske ratove od 1912./13." NZZ navodi da su tada vođene i za Srbe odlučujuće bitke za Kosovo, koje je tada "nakon 500 godina turske vladavine ponovno postalo srpsko".

"'Balkan balkanskim narodima!' - glasila je krilatica balkanskog saveza, one alijanse iz Bugarske, Srbije, Grčke i Crne Gore, koja je za nekoliko mjeseci okončala osmansku vladavinu u Europi. Ali oslobođeni su samo oni narodi, koji su već imali državu - Albanci, Makedonci, slavenski muslimani i balkanski Turci s tom krilaticom nisu bili obuhvaćeni. Stotinu godina nakon početka prvog Balkanskog rata u listopadu 1912., u regiji se malo podsjeća na taj događaj. Ali s povijesnog gledišta je taj događaj zaslužio više pozornosti. Balkanski ratovi 1912. i 1913. nisu obilježili samo kraj osmanske vladavine u Europi, oni su bili i predskazatelj jedne nove vrste rata. To je rat vojno-obveznih masovnih vojski koje su se zaklinjale u naciju i stupale na scenu kako bi se osvetile zbog 'stare nepravde'. Bugare i Srbe su inspirirala njihova srednjovjekovna carstva, koja su, oslobođena od osmanskog okupatora, trebala uskrsnuti kao nacionalne države. Stvarne borbe su trajale tek nekoliko mjeseci. Ali je to bilo dovoljno za smrt 200.000 vojnika i velikog, nepoznatog broja civila. Nekoliko stotina tisuća - pretežito muslimanskih - stanovnika Balkana je prognano. Pokazatelj onoga što je uslijedilo su bile i borbe u Trakiji, artiljerijski dueli u Makedoniji i masovna uporaba mitraljeza. Korištena je i 'šibica', favorizirano oružje 'etničkog čišćenja'." - pojašnjava NZZ.

Povijesna fotografija: potpisivanje mirovnog sporazuma u Londonu 1913.

Mirovni sporazum je potpisan u Londonu 30.05.1913., ali su napetosti nastavljene, prije svega između Bugara i Srba oko makedonskog teritorija.

Balkanska zaostalost i oduševljenost vojnim napretkom

List također navodi da je iz Njemačke i Italije uvezeni nacionalizam bio tek idejni uvjet za rat, a da su sve većim represijama tadašnjeg mladog turskog režima sve više tlačili balkanski narodi. "Mnogi europski listovi su poslali reportere na ratišta. Oni su pisali o prijezirnoj 'japanskoj taktici' srpskih frontalnih napada i bugarskoj opsadi turskih utvrda (gore na fotografiji: vojnici u Bugarskoj); često i o zarazama i ratnim zločinima. U Trakiji su se Osmanlije, koje su se povlačile, osvećivale silovanjima i paljenjima kuća kršćanskog stanovništva."

Karta balkanskog poluootoka

Balkan - tijekom povijesti uvijek na razmeđu kultura, religija, svjetskih sila, ...

"Promatrači kratko prije toga osnovane Carnegie zaklade su utvrdili da zaraćene strane jednostavno ignoriraju međunarodno ili ratno pravo. U ostatku Europe se to smatralo izrazom balkanske zaostalosti. Istovremeno je vladalo oduševljenje napretkom vojske, prije svega bugarske i srpske. Neki promatrači su bili uznemireni koliko je umanjen utjecaj europskih sila na razvoj događaja na Balkanu. I doista: 28. srpnja 1914., mjesec dana nakon atentata u Sarajevu, Austro-Ugarska je objavila rat Srbiji. Buknuo je Prvi svjetski rat. Britanski povjesničar Misha Glenny je elegantno pogodio bit svega: nije Balkan bio bure baruta. On je bio tek fitilj. Bure baruta je bila Europa." - piše NZZ.

Autorica: Marina Martinović

Odg. urednica: Jasmina Rose