1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Balkan – lak plijen za džihadiste?

Na Balkanu žive milioni muslimana-starosjedilaca. Čini li to taj region posebno zanimljivim za „Islamsku državu“, kako posljednjih dana pišu lokalni i svjetski mediji? Naši sagovornici imaju o tome različite stavove.

Posljednjih sto godina balkanske istorije nisu ništa drugo do hronologija tlačenja muslimana; u uroti učestvuju svi, od komunista, preko „krstaša“, do Jevreja, te je zato najlogičnije sve njih pobiti – to je „Islamska država“ (IS) poručila u propagandnom videu početkom juna. Na snimku čija produkcija podsjeća na nešto između epske fantastike i kvalitetnog dokumentarca, pojavljuje se niz mlađih i starijih bradatih muškaraca, koji na bosanskom i albanskom savjetuju svoju „braću“ na Balkanu da napadaju i ubijaju ljude u svojoj okolini. Za potrebe videa dodijeljeni su im bili i specijalni nadimci: Al Bosni, Al Albani, Al Kosovi…

Realna prijetnja?

Sarajevski stručnjak za terorizam Vlado Azinović kritikuje prije svega medije u regionu koji su od propagandnog snimka načinili, kako kaže, spektakl. „Potpuni marginalci, koji ne predstavljaju nikoga i nikad nisu bili pred kamerom, sada se odjednom osjećaju važnim jer nekome prijete iako te prijetnje nemaju stvarnog uporišta. Ali, samim tim što ovdašnji mediji jašu na toj priči, recikliraju je i omogućavaju tim kriminalcima da preko televizije uđu u naše domove – time služimo njihovoj svrsi. Jer, oni su taj video-sadržaj upravo i napravili da bi se mediji zakačili“, kaže Azinović za DW. On dodaje da IS na raznim jezicima sedmično šalje preko 200.000 prijetećih poruka samo putem Tvitera, te da je „pretjerano misliti kako IS posebno targetira Balkan“.

IS Flaggen in Gornja Maoca Bosnien und Herzegowina

Zastave IS-a na kući u Gornjoj Maoči

No, neki mediji, koji se mogu smatrati ozbiljnim, idu čak i dalje. Recimo konzervativni list „Velt“ pisao je nedavno u nedjeljnom izdanju da radikalni islamisti po Balkanu pletu svoje mreže i da čak tu postoji neka vrsta „predobuke“ za buduće džihadiste. To je berlinski list navodno saznao u njemačkim obavještajnim krugovima. Situacija je, piše, toliko zabrinjavajuća da je o njoj već tajno raspravljala nadležna komisija Bundestaga pa je čak Balkan bio i jedna od tema prošlonedjeljnog samita G7.

Docent na beogradskom Fakultetu političkih nauka Filip Ejdus smatra da se u ovom trenutku ne može govoriti o nekakvim ćelijama IS na Balkanu, ali da prijetnje treba shvatiti ozbiljno. „Iako se radi o jednom propagandnom filmu, bila bi kolosalna greška uljuljkivati se u uvjerenju da prijetnja nije realna. Bojim se da je samo pitanje vremena kada će ta organizacija započeti sa napadima u Evropi. To bi moglo da izazove političke potrese i rast bezbjednjačkog populizma čije ce prve žrtve biti sloboda i demokratija. Balkan bi, zbog endemske nestabilnosti, bio u tom smislu laka meta. Političke elite u Srbiji bi prvo trebalo da shvate da bez odlučnog saveza sa Zapadnim demokratijama, ne mogu da odgovore na ovaj rastući globalni izazov, a onda bi trebalo to i da objasne svojim građanima“, navodi Ejdus za DW.

Iz bijede u džihad

Njemački mediji prenose i da je „Islamska država“ u BiH već izvela nekoliko napada – recimo onaj u Zvorniku kada je napadač ubio jednog i ranio dva policajca. Međutim, Vlado Azinović podsjeća da napadač nije bio u vezi sa vođstvom IS, te da je mali krug potencijalno radikalnih islamista pod prismotrom službi. „To naravno ne otklanja mogućnost terorističkog akta, pogotovo u slučaju napadača vukova samotnjaka. Ali, radi se o racionalnoj prijetnji koja je manje ili više pod kontrolom i nema potrebe da se stvara histerija.“

No, iako stručnjaci iz regiona daju različite odgovore na pitanje koliko je realna prijetnja IS Balkanu, jedno je sigurno – u tom regionu džihadisti pronalaze relativno veliki broj regruta. Tako se vjeruje da se samo sa Kosova više od 250 ljudi pridružilo islamistima, što je, mjereno prema broju stanovnika, rekord van arapskih zemalja. Daleko ne zaostaje ni BiH. Azinović je u jednoj analizi za Atlantsku inicijativu sada prvi put detaljno ispitao ko su ljudi koji odlaze u džihad: „Mi smo za potrebe prezentacije fotografisali kuće tih mladića. To su kuće iz kojih bi čovjek nastojao da pobjegne bilo gdje. Tim mladićima se ne nudi nikakva opipljiva alternativa koja bi ih ohrabrila da budućnost traže u matičnim sredinama. Veoma često su sa ekonomskih margina, bez škole i radnih navika.“

Siromaštvo i manjak perspektive jesu jedan od uslova, ali svakako nisu jedini razlog. Jer, kako kaže naš sagovornik, mladići se ne radikalizuju jer nemaju škole i posla, pa čak ni zbog recimo genocida u Srebrenici, već na priči o „globalnoj patnji identitetske zajednice kojoj vjeruju da pripadaju“. „Odlaze na daleka ratišta u zemlje koje ranije nisu znali da pokažu ni na geografskoj mapi, u rat koji ne razumiju i za interese koje ne shvataju. A sve vjerujući da zapravo ispunjavaju neku vrstu Božijeg naloga“, kaže Azinović i zaključuje: „Uglavnom su to ljudi koji inače završavaju u organizovanom kriminalu, a u ovom slučaju odlaze u ono što nazivamo 'Islamskom državom'.“

Uticaj sa Arabijskog poluostrva

Ima još jedna stvar, na koju upozorava Filip Ejdus – jugoslovenski ratovi devedesetih imali su i religioznu notu, kao i gostujuće borce, mudžahedine iz arapskih zemalja. Poslije rata je ostala njihova radikalna i pogrešna interpretacija religije, koju finansijski podržavaju naftne imperije Arabijskog poluostrva. „Iako ubjedljiva većina muslimana na Balkanu apsolutno odbacuje te anti-civilizacijske ideje, one nažalost pronalaze svoj put do jednog broja ljudi. Tome svakako pogoduju slaba socio-politička kohezija u regionu, loša ekonomska situacija, kao i živo sjećanje na ratove iz devedesetih i rašireni narativi samo-viktimizacije“, smatra Ejdus.

Kosovo Festnahmen IS Kämpfer 12.08.2014

Uhapšeni IS-ov borac na Kosovu - avgust prošle godine

Slično važi i na Kosovu, kaže u razgovoru za DW Ismail Hasani, prištinski sociolog religije. „Ima imama koji dolaze iz raznih religijskih škola sa istoka i pokušavaju da propovijedaju islam koji je suprotan idejama tradicionalnog islama na Balkanu. Rekao bih, međutim, da nijedna od tih radikalnih varijanti nema prođu na Balkanu.“ Hasani primjećuje da se „prenaglašava priča o navodnom nastajanju 'Islamske države' na Balkanu i to tako da se za njene kolovođe proglašavaju Albanci“. Taj stručnjak smatra da je period ratova na Balkanu završen, ali da uporno opstaje stereotip da u tom dijelu svijeta „kobajagi komšije jedva čekaju da ubijaju jedni druge“.

Stoga, saglasni su naši sagovornici, i izvještaje o „Islamskoj državi“ treba stavljati u kontekst. Recimo, kako napominje Azinović, reći da je pomenuti video snimljen još prošle godine. I da je dobar broj onih bradatih ljudi ornih za ubijanje „nevjernika“ u međuvremenu već mrtav.