1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Balkan kao tampon-zona ka Zapadu?

Hiljade izbjeglica, uglavnom iz Sirije, sliva se već mjesecima preko Balkana u pravcu Zapada. U Srbiji se već priča da EU želi da finansira ogromne smještajne kapacitete za te ljude, o čemu piše i njemačka štampa.

Jedan poslanik iz vladajuće Napredne stranke Srbije izazvao je veliku pažnju javnosti iznoseći spekulacije da EU planira da na jugu Srbije finansira izgradnju smještaja za čak 400.000 ljudi. Zvanične instance su brzo demantovale ove tvrdnje, ali u srbijanskoj javnosti i dalje traje rasprava o tome, prenosi list Frankfurter Allgemeine Zeitung.

"Beograd je, barem prema izjavama premijera Aleksandra Vučića, mnogo više zainteresovan da migrantima olakša njihovu etapu puta kroz Srbiju. Tačnije rečeno, da ih se što prije riješi. U području oko glavne autobuske stanice u Beogradu, gdje izbjeglice kampuju u nemogućim uslovima, uspostavljena je otvorena internetska veza.

Vučić negira da će izbjeglice u velikom broju ostati u Srbiji

Vučić negira da će izbjeglice u velikom broju ostati u Srbiji

Ministar unutrašnjih poslova Nebojša Stefanović je tokom proteklog vikenda još jednom porekao glasine da EU traži od Srbije da mnoštvu izbjeglica odobri status tražilaca azila. On kaže da je jedino planirano da se u blizini Subotice uspostave dva prihvatna kampa. Beograd je zato zatražio finansijsku podršku EU. Vučić tvrdi da će Srbija ući i u zimu, a neće riješiti taj problem", prenosi Frankfurter Allgemeine Zeitung.

Što se novih tražilaca sa područja Zapadnog Balkana tiče, njihov broj se postepeno smanjuje, prenose njemački mediji. Isti list, Frankfurter Allgemeine Zeitung, donosi i članak u kojem prenosi zapažanja Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) o ovom regionu. U EBRD-u vjeruju kako bi reforme mogle zaustaviti iseljavanje ljudi sa Balkana.

"Doseljavanje ljudi sa Balkana je prolazan fenomen, vjeruju u ovoj banci. "Prije ili kasnije, situacija će se smiriti, u zemljama Zapadnog Balkana će se razviti tržišne privrede, a ljudi će htjeti da ostanu tamo", uvjeren je predsjedavajući EBRD-om Suma Chakrabarti. "Zapadni Balkan zaostaje u ekonomskom razvoju zbog svojih političkih razlika."

Izbjeglice spavaju u neuslovnim kampovima

Izbjeglice spavaju u neuslovnim kampovima

Predsjednik Evropske banke za obnovu i razvoj optimističan je i u pogledu Bosne i Hercegovine. EU sa novom visokom predstavnicom za vanjsku politiku i sigurnost Federicom Mogherini je promijenila svoju politiku, što je za svaku pohvalu.

Umjesto da ovu zemlju kažnjava za prekršaje, ona je uvela poticaje za provedbu reformi, što će BiH odvesti naprijed. Chakrabarti smatra također ispravnim da se kao preduslov za pristupanje EU najprije mora poboljšati pravna sigurnost. Tokom pregovora sa Rumunijom i Bugarskom je napravljena greška što se upravo taj segment nije forsirao. "Ali iz toga smo naučili lekciju, pa čak i ako je to zakočilo proces učlanjenja u EU", zaključuje Chakrabarti.

Čvrsto na kursu ka EU ali ne i pravolinijski

U publikaciji "Međunarodna politika" Theresia Toeglhofer iz Njemačkog društva za vanjsku politiku piše: "Dosadašnji uspjesi evropske politike na Zapadnom Balkanu su teško mjerljivi. Pa ipak, možemo se zapitati da li bi u proljeće 2001. godine oružani konflikti između makedonskih Albanaca i makedonskih snaga sigurnosti brzo prestali bez odlučnog djelovanja EU i NATO-a? Da li bi Srbija i Hrvatska, bez istrajnog pritiska EU, isporučile optužene za ratne zločine Haškom tribunalu? Da li bi reakcija Srbije na proglašavanje nezavisnosti Kosova u februaru 2008. bila tako umjerena, da Srbija nije imala perspektivu učlanjenja u EU? Da li bi sporazum Beograda i Prištine u aprilu 2013. godine, nazvan istorijskim, bio moguć bez pritiska EU?

EU je slala i protivrječne signale u regiji. Dok je predsjednik Evropske komisije Jean-Claude Juncker na početku svog mandata najavljivao petogodišnju pauzu u proširenju, državnici zemalja jugoistočne Evrope su na samitu o Zapadnom Balkanu u avgustu 2014. u Berlinu najavili da će naredne "četiri godine biti godine istinskog napretka". Kancelarka Merkel i njemački šef diplomatije Steinmeier pozvali su na samit kako bi oživjeli zakočeno približavanje ka EU ali i reformsku agendu. To ilustruje dilemu u kojoj se nalazi EU: Politika proširenja izgubila je na popularnosti ali ne i na važnosti - konačno se taj instrumenat bazira na uslovljavanju. Time EU želi pospješiti političku i ekonomsku transformaciju kao i stabilizirati situaciju u regionu.

Na konferenciji o Zapadnom Balkanu se razgovaralo o perspektivama za te zemlje

Na konferenciji o Zapadnom Balkanu se razgovaralo o perspektivama za te zemlje

Njemačko-britanskoj inicijativi u BiH, koja je donijela novu orijentaciju politike uslovljavanja, prethodili su socijalni protesti i izgredi u februaru 2014. Opasnost destabilizacije ne donosi samo socijalna situacija u zemljama Zapadnog Balkana. Mizerna privredna situacija u kombinaciji sa lošim vođenjem zemlje i nedostatkom perspektive nije jedino objašnjenje za veliki broj migranata i tražilaca azila. Ona u sebi krije i protest. Nezadovoljstvo i frustracija mnogih građana su i plodno tlo za nacionalizam i razne vrste otpora.

Zapadni Balkan je težak test za EU koja se tu susreće sa duplim izazovom koji glasi: stabilizacija i demokratizacija. Snažnijim monitoringom bi sve zemlje koje čekaju u redu za EU morale pokazati da zaista i provode reforme. Briselski nosioci odluka ne bi se trebali orijentisati na otpisivanje tačaka iz reformskog kataloga. Na deficite i alarmirajuće pojave kao što su autokratske tendence, razvodnjavanje reformi pravne države, smanjivanje slobode medija, slobode mišljenja i izražavanja mora se stalno ukazivati. Posrednici EU ne bi smjeli da djeluju kada dođe do izgreda i kada ljudi izađu na ulice kako bi pokazali da je Status Quo-stanje za njih nepodnošljivo. Potraga za rješenjem problema trebala bi početi prije nego što dođe do eskalacije. Stoga EU mora igrati na kartu proširenja za zemlje Zapadnog Balkana jer je to tamo i dalje najvažniji faktor reformi. U protivnom EU će proigrati šansu, da zemljama kandidatima putem evropskih integracija omogući trajni mir i demokratski preobražaj. A tu šansu zemlje Zapadnog Balkana naprosto moraju iskoristiti", stoji u ovoj publikaciji.

Preporuka redakcije