1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Balkan je kolijevka civilizacije

Naučnik Harald Haarmann u svojoj knjizi " Zagonetka dunavske civilizacije. Otkriće najstarije kulture u Evropi", tvrdi da se kolijevka evropske civilizacije nalazila na Balkanu.

i

Društvene strukture na Balkanu su i prije nekoliko hiljada godina bile vrlo složene

List Sueddeutsche Zeitung osvrćući se na tvrdnje naučnika Haarmana navodi da je možda došlo vrijeme da se koriguju članci u školskim knjigama:

„Prema dosadašnjim tvrdnjama, kolijevka civilizacije bila je u Mezopotamiji gdje se njegovala poljoprivreda i stočarstvo. Ako je vjerovati Haarmannu, civilizacija je svoje korijene imala još mnogo ranije i na drugom mjestu – prije sedam, osam hiljada godina i to na Balkanskom poluotoku. Da su se tamo naselili prvi evropski stanovnici, da su obrađivali zemlju i bavili se grnčarstvom se već odavno zna. Nije međutim toliko poznato koliko je bila razvijena ova 'stara evropska' ili 'dunavska civilizacija'. Njeni kreatori su se bavili trgovinom, osnivali gradove sa više hiljada stanovnika, tkali tekstil, bojili vaze, kovali bakar i zlato, vjerovali u svoju veliku boginju, bavili se računanjem vremena i još mnogo prije Egipćana i stanovnika Krfa, imali su svoje pismo. Njihovo društvo je bilo složeno ali ne hijerarhijski već egalitarno ustrojeno. Žene su mnogo toga određivale. Prelijepo, da bi bilo stvarno?

Zaista, mnogo onoga što Haarmann opisuje zasniva se na hipotezama koje su među stručnjacima, blago rečeno, kontroverzne. Ipak, niz bogatih ilustracija koje iznosi Haarman o 'najstarijoj civilizaciji Evrope' u svakom slučaju ostavlja veliki dojam,“ piše list Sueddeutsche Zeitung.

Wochenrückblick KW 30/2011 Internet Überwachung Symbolbild

Snimanje izjava azilanata putem video kamere je vrlo sporno

Azilanti po video nadzorom

Saslušavanje tražilaca azila putem video konferencije je po mišljenju eksperata upitno. Njemačka vlada, nakon kratke faze testiranja, upravo to želi uvesti. Tražioce azila saslušavaju organizacije za migrante i izbjeglice, a onda na osnovu snimka, nadležni službenici u uredima za strance odlučuju o zahtjevu.

List Tageszeitung o tome piše:

„Postoje slučajevi kao što je slučaj tražioca azila Y. koji tjeraju na razmišljanje. Ovaj izbjeglica iz Turske je u Gießenu podnio zahtjev za dobijanje azila. U julu je pozvan na saslušanje koje je trebalo biti obavljeno putem video konferencije. Samo zahvaljujući činjenici što je njegov advokat Victor Pfaff brzo reagovao, ta konferencija je prekinuta. Kasnije je utvrđeno da je Y. zbog zlostavljanja traumatizirana osoba i da je nakon višemjesečnog štrajka glađu njegov organizam oslabio, te da nije bio u stanju odgovarati na pitanja. Slučaj je završen tako što je Y. dobio azil u Njemačkoj. Nadležne institucije vjerovatno ne bi donijele istu odluku da Y. nisu pozvale na lični razgovor. Jer, službenici na snimku najvjerovatnije uopšte ne bi primijetili da on nije u stanju odgovarati na određena pitanja što bi išlo na njegovu štetu.

Destination Europe – Kapitel-Nr. 9

Za mnoge azilante je i dalje Evropa prva destinacija

Njemačka vlada smatra međutim da su video konferencije djelotvorne. Berlin je ove jeseni signalizirao da će ovakav način saslušavanja tražilaca azila najvjerovatnije trajno uvesti jer se tako mogu uštedjeti troškovi.

Zahtjev za azil u Njemačkoj je tokom prošle godine podnijelo 48 hiljada osoba. U novembru 2010. je Savezni ured za migracije i izbjeglice u Nirnbergu počeo vršiti saslušavanja pjedinačnih osoba. Traumatizirane, maloljetne i osobe gonjene zbog svoje spolne pripadnosti su istina izuzete. Sporno je to što nije uvijek moguće utvrditi da li je neka osoba traumatizirana. Saslušavanje tražilaca azila putem video snimka je sporno i zbog toga što je zakonom propisano da se tražioci azila lično saslušaju u nadležnoj instituciji“, piše list Tageszeitung.

Autor: Belma Fazlagić-Šestić

Odg. urednica: Jasmina Rose