1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Balkan je bolji nego glas koji ga bije

Analiza organizacije ESI o stanju na Balkanu, povećanje stope inflacije u Sloveniji, te bitno pogoršanje atmosfere u kojoj radi njemačka vladajuća koalicija su teme o kojima danas pišu listovi na njemačkom jeziku.

Vojnik Bundeswehra lijepi naljepnicu s natpisom EUFOR na svoj transporter

Organizacija ESI kritikuje OHR i druge međunarodne ustanove u BiH

Balkan je puno bolji nego glas koji ga bije, stoji danas u listu Neue Zürcher Zeitung, koji prenosi izvode iz analize organizacije Evropska inicijativa za stabilnost.

Eksperti ove organizacije su analizirali stanje na Balkanu, a posebno je zanimljivo šta su napisali o BiH, za koju kažu da je država za koju se namjerno ističu samo negativne stvari. U ESI-ju ističu da BiH nije, kako za nju često govore, leglo organizovanog kriminala, trgovine ljudima, oružjem i drogama. Ova organizacije ovo podcrtava konkretnim statističkim podacima, i tvrdi da se to radi kako bi se opravdao ostanak međunarodne zajednice u BiH. Gerald Knaus, osnivač ESI-ja čak smatra kako prisustvo Visokog predstavnika koči proces demokratizacije države. Knaus navodi da se podaci koji govore o napretku svjesno ignorišu, spominje se recimo primjer regije Doboja, za koju se tvrdi da postiže veliki napredak, uključujući i konstantan povratak izbjeglica. U zaključku studije ESI-ja, koju prenosi Neue Zürcher Zeitung, stoji: Prevazilaženje posljedica rata i privredni oporavak idu ruku pod ruku. Dalji prosperitet uspješnih regija, poput Doboja, zavisi od razvoja cijele BiH. Razvoj BiH zavisi od njene integracije u evropsko tržište. Taj proces, međutim, direktno zavisi od pozitivne slike koju inostranstvo ima o Bosni i Hercegovini, što je opet, osnovna stvar na osnovu koje se strani investitori odlučuju hoće li uložiti novac u tu zemlju ili ne? Vrijeme je da se procjena stanja u toj zemlji ne prepušta samo diplomatama koje dobijanje funkcije u nekoj ambasadi na Balkanu smatraju kaznom, završava članak u listu Neue Zürcher Zeitung.

Slovenija je država koju uglavnom ističu kao izvrstan primjer integracije u EU. Trenutno predsjedavajuća država unije se suočava sa povećanom stopom inflacije odkako je prošle godine uveden euro kao državna valuta. Zašto je euro doveo do poskupljenja, pitanje je na koje odgovor traži list Frankfurter Allgemeine Zeitung.

Ovaj list piše da u Sloveniji mnogi kažu: bolje da smo zadržali naš tolar. Ipak, dio poskupljenja se može pripisati opštem porastu cijena namirnica i energije na svjetskim tržištima. Osim toga, Slovenija je plodno tlo za inflaciju jer je prošle godine zabilježila i privredni rast od 6 odsto. Ipak, neke stvari se ne mogu objasniti samo time. Cijene namirnica u ostatku EU su u oktobru mjesecu BiH porasle za 4 odsto, dok je u istom periodu u Sloveniji zabilježen rast od 11 odsto. Ministar finansija vlade u Ljubljani, Andrej Bajuk, priznao je na kraju: uzrok ovolikom porastu cijena namirnica nije u uvođenju eura, nego u nedostatku istinske konkurencije na slovenačkom tržištu. Evropska centralna banka je takođe saopštila kako su zbog nedostatka konkurencije, slovenački lanci supermarketa poskupljenja na svjetskim tržištima jednostavno prebacili na leđa potrošača. Iz sjedišta ove banke su upućene oštre kritike na račun premijera Janše. Navodi se kako Janša krivicu za poskupljenja u svojoj zemlji nepravedno prebacuje na euro, a uzrok je u stvari u pogrešnom razvoju tržišta u vlastitoj zemlji. Finansijska politika vlade nije u skladu s mjerama koje treba poduzeti kako bi se postigla makroekonomska stabilnost. Plate rastu brže nego produktivnost, prvenstveno u javnim ustanovama, što nema nikakve veze sa uvođenjem eura.

Njemački listovi komentarišu i stanje u vladajućoj koaliciji, gdje su se stvari usijale prvenstveno zbog kampanje premijera Hessena, Rolanda Kocha, da treba pooštriti zakon o maloljetničkoj delikvenciji. Bila je to crvena krpa pred nosom socijaldemokrata. Na tu temu će se danas javnosti obratiti i njemačka kancelarka Merkel. List Berliner Zeitung piše:

Koalicija u ovom trenutku proizvodi samo negativne vijesti na naslovnim stranama. Političari s obje strane jurišaju jedni na druge kao da su jedva dočekali priliku za to. Međusobni napadi ne djeluju samo kao smišljeno proračunati manevri uoči izbora u pojedinim saveznim zemljama, nego se čini da su nabijeni emocijama i da se svjesno zaoštravaju odnosi unutar vlade. To bi moglo ugroziti poziciju kancelarke Merkel. Političari koji djeluju po nalogu emocija, ne vode dobru politiku. Čini se da su demokršćani i socijaldemokrate već na polovini manadata ove vlade istrošili zajedničke interese koji su ih spojili. To je opasno za Merkelovu jer kancelarka velike koalicije može sebi dosta toga dozvoliti, ali jedno ne - da dođe do zastoja u radu vlade. Teško je da će ona moći da da odgovor na pitanje: kako nastaviti zajednički rad u vladi kad jednom prođe usijana predizborna kampanja u pojedinim saveznim državama?

Stoji u listu Berliner Zeitung.