1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Balkan - ekonomski razvoj i put izlaska iz krize

Dugo vremena Evropa nije bila osobito zainteresirana za područje Balkana: dok god nije bilo rata, sve je bilo u redu. Ali upravo ratovi na području nekadašsnje Jugoslavije pokazali su da EU ne smije ignorirati zbivanja na Balkanu ukoliko ne želi stalno živjeti u strahu za vlastitu stabilnost i sigurnost. U međuvremenu je pronađena čarobna formula – evropska integracija.

Grafički prikaz investicija njemačke privrede u istočnoj Evropi

Grafički prikaz investicija njemačke privrede u istočnoj Evropi

Sve tranzicijske zemlje jugoistočne Evrope nastoje na ekonomskom planu što brže i uspješnije prevaliti put od socijalističke ka tržišnoj privredi, pri čemu su brojne stranputice i iskliznuća sa puta, tipični za vrijeme ranog kapitalizma. Politički gledano sve one žele što prije ući u sastav EU i NATO-saveza. Oba ova aspekta – privredni i politički – vrlo su usko povezani i međusobno se uslovljavaju, naglašava Peter Danylov, raniji voditelj Odbora za istok Udruženja njemackih privrednika, i sadašnji direktor Instituta Otto Wolff za privredni razvoj:

«Pozitivan privredni razvoj pomogao bi naravno i politickim odnosima da se stabiliziraju. Problem je, međutim, da će bez stabilne političke situacije biti teško pokrenuti privredu, odnosno privući investicije u zemlju odnosno investorima pružiti potrebnu siguirnost kako bi se oni uopće angažirali.»

Trenutno Balkan za evropsku privredu ima marginalni značaj. Prošle godine je ukupan obim trgovine EU sa svim zemljama Balkana bio manji od obima trgovine sa Mađarskom, a godinu dana ranije su direktne investicije evroposkih zemalja u Balkansko područje iznosile skromnih 8,2 milijarde Eura, dok je istovremeno samo u Poljsku uloženo oko 32 milijarde Eura. Pokazuje se da je od ključnog značaja članstvo neke zemlje u EU, te da već i sam status kandidata ohrabruje međunarodne investitore.

Danylov smatra da bi iscjeliteljska snaga ekonomskog razvoja mogla postići čuda čak i u zemlji toliko osakaćenoj ratom poput BiH. Dobar primjer za to je po njegovom mišljenju angažman globalne kompanije za proizvodnju čelika, «Mittal Steel Group»:

«Sada je očigledno moguće da međunarodni gigant poput Mittal Steel Group, koji je u Zenici preuzeo 51% tamošnje željezare, aktivira rudnike željezne rude na području RS za potrebe vlastite proizvodnje. Po mom mišljenju to je pravi put. Svi narodi u BiH moraju shvatiti da mogu samo zajedno živjeti, ili se međusobno uništiti.»

Za privredni razvoj na području čitavog Balkana, a naročito BiH, od velikog je značaja i angažman međunarodnih financijskih institucija, poput Svjetske banke ili Evropske banke za obnovu i razvoj. Njihova aktivnost ohrabruje privatne investitore.

Specifičnost BiH u odnosu na druge zemlje je tamošnja međunarodna uprava i funkcija Visokog predstavnika. Po misljenju Danylova on upravo na podrucju ekonomije ima važnu ulogu:

«Protektor mora raditi na tome da što prije učini samog sebe suvišnim. To naravno znači da lokalni političari moraju preuzeti odgovornost. Trenutno je osnovna zadaća protektora da osigura financijski angažman međunarodne zajednice u BiH. Bez njega toga to po svoj prilici uopće ne bi bilo moguće.»

Evropska integracija je za Balkan nužna. Već sama najava čini čuda: Hrvatska izručuje Haagu svoje generale, Bugarska i Rumunjska grade zajedno most preko Dunava, a u BiH bivši ratni neprijatelji sve tješnje međusobmno surađuju. Sada je zadatak svih uvjerenih Evropljana da drže otvorenima vrata EU – i da ne gube nadu u Balkan.