1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Balkan - žrtva sukoba Rusije i Europske unije

Strah balkanskih zemalja da se zbog krize u Ukrajini neće realizirati projekt Južni tok, je jedna od tema, o kojoj piše tisak na njemačkom jeziku. A pišu i o festivalu "Šta ima?" u Münchenu, s fokusom na Sarajevu.

Plinovod Južni tok, kroz koji bi se trebao transportirati ruski plin preko Balkana do Austrije i Italije, bi mogao postati žrtva sukoba u Ukrajini, a "pogođene su prije svega balkanske zemlje", pojašnjava u svome članku švicarski Neue Zürcher Zeitung (NZZ). List se pritom osvrće na izjavu predsjednika Europske komisije, Josea Manuela Barrosa, tijekom njegovog nedavnog posjeta Bugarskoj da je taj projekt "zaleđen", a to opet uznemirava javnost na Balkanu.

Ovisnost o ruskom plinu u BiH i Srbiji

Barroso

Barroso izazvao zabrinutost na Balkanu zbog izjave da je Južni tok "na ledu"

Njemački Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) se također osvrće na reakcije na Balkanu zbog Barrosove izjave, navodeći da je ona privukla veliku pozornost u toj regiji, jer "se sve balkanske zemlje, koje sudjeluju u projektu Južni tok, nadaju u vlastite prihode, niže cijene plina i više neovisnosti od posljedica rusko-ukrajinskog 'plinskog sukoba'. Jedan Gazpromov menadžer je srpsku javnost početkom tjedna pokušao umiriti napomenom da pripreme za postavljanje plinskih elektronki (cijevi) teku prema planu i da će se do lipnja započeti s izgradnjom toka. Designirani premijer Srbije, Aleksandar Vučić, za to vrijeme po mogućnosti želi nastaviti u siječnju započete pristupne pregovore s EU-om, bez da se mora pozicionirati protiv Rusije. Srbija svoje potrebe s 90 posto podmiruje ruskim isporukama plina, koji u tu zemlju dolazi preko Ukrajine i Mađarske. Gotovo ista tolika ovisnost o Rusiji (a time neizravno i o Ukrajini) je i u Bosni i Hercegovini. Tamo plin doduše ne igra mjerodavnu ulogu u opskrbi privatnih kućanstava, ali je plin važan za nekolicinu velikih industrijskih poduzeća te zemlje, na primjer za aluminijsko poduzeće u Zvorniku (Alumina, op.a.) i tvornicu čelika u Zenici, koja pripada koncernu ArcelorMittal."

NZZ ističe da se balkanske zemlje vide kao "kolateralnu žrtvu sukoba između EU-a i Rusije" te se mnogi plaše da će mnogi stanovi u toj regiji ostati hladni, kao što se to dogodilo u zimu 2009. godine. "Ali je tu i strah za investicije i radna mjesta, koja su povezana s projektom Južni tok." O sukobu EU-a i Rusije i posljedicama za zemlje jugoistočne Europe FAZ piše da političari iz te regije interno već propagiraju jednostavno rješenje: "Ako Bruxelles i zemlje članice EU-a doista žele manje Rusije i Južnog toka u regiji, morat će onda ponuditi više Europske unije i ne smiju pri pristupnim pregovorima biti toliko strogi - slično kao 2007. u slučaju Bugarske i Rumunjske."

Karta Južnog toka

"Šta ima" - u Sarajevu?

Pored napetosti oko Južnog toka se NZZ u svome tiskanom izdanju od srijede (16.4.) osvrće i na jedan kulturni festival u Münchenu, u čijem fokusu je bilo Sarajevo. "Dva velika potresa 20. stoljeća se obično dovode u svezu sa Sarajevom: atentat Gavrila Principa na prestolonasljednika Franju Ferdinanda u lipnju 1914. i opsada grada od strane Srba za vrijeme rata u BiH 1992. do 1995. Pritom se povremeno zaboravlja da je glavni grad BiH stoljećima bio mjesto jedne uglavnom nenasilne koegzistencije pravoslavnih i katoličkih kršćana, židova i muslimana. Umjetnička refleksija povijesti, sadašnjosti i mita Sarajeva je činila fokus trotjednog kulturnog festivala 'Šta ima?', koji je proteklog tjedna okončan u Münchenu", piše NZZ.

Miljenko Jergović

Miljenko Jergović

List dalje navodi da je Dževad Karahasan otvorio festival te da su se brojni umjetnici na festivalu pozabavili tematikom Prvog svjetskog rata. Pa tako i pisac Miljenko Jergović, koji je, kako navodi NZZ, pohađao istu gimnaziju u Sarajevu, kao svojevremeno i Gavrilo Princip: "U BiH se nakon četiri stoljeća vladavine Osmanlija aneksiju od strane Austro-Ugarske i modernizaciju koja je uslijedila, takoreći pretrpjelo, bez da se svjesno moglo uhvatiti korak s tim, naveo je Jergović. On je dodao da su posljedice tog raskida jedne epohe bile radikalizacija i politički separatizam. Stoljeće velikih ratova je i tema Jergovićevog novog romana 'Rod'. Kao glavni lik toga oko tisuću stranica obuhvatnog obiteljskog epa se pojavljuje Jergovićev njemački pradjed, koji je početkom 20. stoljeća kao uposlenik željeznice došao u Sarajevo, a 'ipak se nije osjećao kao stranac', prije nego je povijest preorala cijelu regiju."

Navodeći da je interpretacija Sarajevskog atentata tema sporova između naroda u bivšoj Jugoslaviji, gdje ga jedni smatraju herojem, a drugi teroristom, NZZ piše da je festival "Šta ima?" u svakom slučaju imao dovoljno "potencijala da izazove diskusije neobičnih stavova. Ukoliko te kontroverze i u budućnosti ostanu tako žive, ne treba se plašiti za budućnost mita o Sarajevu."

Autorica: Marina Martinović

Odgovorna urednica: Zorica Ilić