1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Balansiranje Srbije između Zapada i Rusije

Srbija je na čelu OSCE-a razapeta između Moskve i Zapada, smatraju komentatori listova na njemačkom govornom području, koji se bave i aktuelnom problematikom medijske slobode u Turskoj.

Na prvom ovogodišnjem susretu Organizacije za mir i saradnju u Evropi, novi predsjedavajući OSCE-a, srbijanski ministar vanjskih poslova Ivica Dačić, pozvao je na jačanje cyber-sigurnosti, borbu protiv trgovine ljudima, korupcije i ilegalnih migracija, ali je najveću pažnju izazvao odnos srbije prema Rusiji, odnosno Zapadu, piše „Neue Zürcher Zeitung“.

Protiv sankcija

"Ipak, u centru Dačićevog izlaganja bila je kriza u Ukrajini, tokom koje je OSCE tokom proteklih godina kao glavni pregovarač umnogome dobio na značaju. On je osudio i granatiranje autobusa u istočnoj Ukrajini i zahtjevao provedbu primirja potpisanog u Minsku, što u ovom trenutku, kako se navodi, izgleda da nije moguće, jer su neke zemlje zbog loše sigurnosne situacije povukle svoje stručnjake iz krizom zahvaćenih područja.

Srbija malim, ali konkretnim koracima želi ojačati povjerenje, rekao je on, te istakao da Beograd sa svim važnijim zemljama u tom regionu ima ‘izvrsne odnose‘. Zemlja tradicionalno važi za najbližeg saveznika Rusije u Evropi, što se očitovalo kroz krizu u Ukrajini, pri čemu Srbija, uprkos pritiscima sa Zapada, ne učestvuje u provođenju sankcija protiv Rusije. Tako je sredinom oktobra, tokom posjete ruskog predsjednika Putina Beogradu, priređena ogromna i medijski atraktivna vojna parada. To što je zbog toga proslava 70-te godišnjice oslobođenja od njemačke okupacije pomjerena za četiri dana čak je i u Srbiji izazvalo negodovanje.

U tom manevrisanju između Zapada i Rusije predsjedavanje OSCE-om za Srbiju predstavlja balansirajući akt, pri čemu će Srbija biti pod strogog prismotrom obiju strana

U tom manevrisanju između Zapada i Rusije predsjedavanje OSCE-om za Srbiju predstavlja balansirajući akt, pri čemu će Srbija biti pod strogog prismotrom obiju strana

EU važniji partner od Moskve

No, veze između Beograda i Moskve već dugo nisu tako bliske i na nivou na kome su bile prije samo dvadeset godina. Odluke Generalne skupštine UN-a i Vijeća Evrope, koje su osudile referendum za odvajanje Krima, Srbija nije odbila, već je bila suzdržana. Taj odnos je pomutilo i rusko odustajanje od izgradnje gasovoda Južni tok, zbog koga su se u Beogradu nadali naplati za tranzit plina, kao i sigurnom snabdijevanju energijom. Uprkos povećanom izvozu u Rusiju, EU je za Srbiju i dalje mnogo važniji trgovinski partner. I vlada premijera Vučića jasno slijedi proevropski kurs. Najvažniji politički cilj je pozitivno okončanje prije godinu započetih pristupnih pregovora sa Briselom, rekao je premijer u više navrata.

Pod strogom prismotrom

U tom manevrisanju između Zapada i Rusije predsjedavanje OSCE-om za Srbiju predstavlja balansirajući akt, pri čemu će Srbija biti pod strogog prismotrom obiju strana. Sam Dačić je prije toga priznao da se nada da će Srbija kroz tu godinu proći bez velike štete.“

Pojedine diplomate u Beču su, kako još piše „Neue Zürcher Zeitung“, izrazile strahovanje da bi Srbija u konfliktu u Ukrajini jednostrano mogla starjati na strani Moskve. S druge strane, neke diplomate smatraju i da bi Srbija mogla pozitivno iznenaditi.

Izdanje lista Cumhuriyet sa karikaturama iz francuskog satiričnog lista Charlie Hebdo

Izdanje lista "Cumhuriyet" sa karikaturama iz francuskog satiričnog lista "Charlie Hebdo"

Davutoglu uporedio Natenjahua sa atentatorima u Parizu

Turski premijer Ahmet Davutoglu uporedio je izraelskog premijera Benjamina Natenjahua sa atentatorima u Parizu. On je u četvrtak, prije odlaska u Brisel, u Ankari izjavio da je Netanjahu počinio zločin protiv čovječnosti, piše "Frankfurter Allgemeine Zeitung“ i nastavlja:

„Davutoglu je na taj način branio turskog predsjednika Tajipa Erdogana, koji je kritikovao učešće Natenjahua u protestnom maršu u Parizu protekle subote, optuživši ga da je odgovoran za smrt 25.000 ljudi u Gazi. Davutoglu je također ukazao na štampanje karikatura i članaka francuskog satiričnog časopisa ‘Charlie Hebdo‘ u turskom ljevičarskom dnevnom listu ‘Cumhuriyet ‘ usljed ‘društvene osjetljivosti‘ kao na ‘otvorenu provokaciju‘.

Tužba protiv "Cumhuriyeta"

Ovaj list je u svoje izdanje od srijede u specijalnom prilogu na četiri strane objavio karikature, ali ne karikature koje se odnose na poslanika Muhameda, kao i članak, preuzet i preveden iz lista "Charlie Hebdo". Ipak su dvojica novinara odlučili da u svoje kolumne uvrste male Muhamedovre karikature.

Ahmet Davutoglu

Ahmet Davutoglu

Policija je pokušala spriječiti distribuciju ovog lista. Ipak, pošto se u štampariji pojavila bez sudskog naloga, jedan državni tužilac je uspio isposlovati da kamioni nakon 40-minutnog zadržavanja napuste krug štamparije. Po prvi put se nakon mnogo vremena izdanje ovog lista potpuno rasprodalo. Policija je priznala da je prvobitno pristala na distribuciju lista, jer se uvjerila da na stranicama specijalnog priloga nema Muhamedvih karikatura. Turski CNN je objavio da je državno tužilaštvo pokrenulo proces porotiv ovog lista zbog štampanja i objavljivanja karikatura poslanika Muhameda iz francuskog satiričnog lista ‘Charlie Hebdo‘.

Optužba glasi ‘Srozavanje, obezvređivanje i podsticanje mržnje‘. Davutoglu je u četvrtak stao u odbranu policijskih postupaka protiv ‘Cumhuriyeta‘. Da je objavljena ijedna uvredljiva karikatura, rekao je on, bio bi to otvoren poziv za napad na ovaj list. Zadatak policije, kako je rekao, bio je da se izbjegne potencijalna napetost. ‘Medijska sloboda ne podrazumijeva i slobodu vrijeđanja‘, rekao je Davutoglu i dodao da vlada ne dozvoljava da se Muhamed ‘omalovažava u ovoj zemlji‘.“

U kolumni "Frankfurter Allgemeine Zeitunga“ ističe se i opasnost koja urednicima i novinarima ovog lista prijeti od islamista, kao i politički motivisane odluke usmjerene protiv medijske slobode u Turskoj.