1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Balada „Hasanaginica“ dobija spomenik u Imotskom

Jedna od najprevođenijih usmenih balada na svijetu „Hasanaginica“ uskoro će biti zapisana i u kamenu. Turistička zajednica Imotskog relizuje ideju o spomeniku toj baladi koja čini dio svjetskog kulturnog naslijeđa.

Hasanaginica je mnogo puta priređena i kao predstava u izvođenju brojnih teatara.

Hasanaginica je mnogo puta priređena i kao predstava u izvođenju brojnih teatara.

Spomenik će krasiti litice Modrog jezera, a taj turistički i kulturni poduhvat u susjednoj Hrvatskoj već pozdravljaju. Imoćani ponosno ističu kako je Hasanaginica proslavila njihov kraj.

Dr. Mijo Milas - pokretač ideje

Dr. Mijo Milas - pokretač ideje

Posljednjih godina turistički radnici ovog kraja uporno prezentiraju Hasanaginicu kao priču koja se dogodila u njihovom mjestu. Jedan od pokretača gradnje spomenika baladi Mijo Milas potvrđuje da je Hasan-aga stvarni lik, musliman ranjen u borbi s kršćanima, sredinom 17. stoljeća. A nesretna Hasanaginica je Fatima Arapović, rođena Pintorović. Umrla je od boli i nepravde, a pokopana je na južnim obroncima Modrog jezera, kako govori i narodna predaja.

„U Hasanaginici se opisuju stvarne ličnosti. Ličnosti iz ovog kraja. Zamislite njemačkog turistu koji će čitati stih svoga Goethea na njenom grobu, koji je među prvima preveo Hasanaginicu na njemački jezik, ili ruskog koji će vidjeti da je njegov slavni Puškin također preveo Hasanaginicu. Da ne govorimo o Japancima, Englezima, Francuzima i svim ostalim narodima koji u svojim bibliotekama imaju baladu o Hasanaginici nastalu na imotskim prostorima. Mislim da je to posebno s turističke prezentacije našeg Imotskog i Imotske krajine nešto uistinu impozantno“ - kaže dr. Mijo Milas.

Tekst Hasanaginice na 15 jezika

Hasanaginica je pokopana na obroncima Modrog Jezera

Hasanaginica je pokopana na obroncima Modrog Jezera

Hasanaginicu su prevodili Goethe, Scott, Puškin. Ona je dio svjetskog kulturnog naslijeđa, a na 15 jezika svijeta sad će se čuvati i u kamenim stihovima. „Mi ne ulazimo u to odakle je Hasanaginica, mi podižemo spomenik pjesmi. Svako mjesto ima svoje povjesničare koji su našli da je Hasanaginica baš iz tog kraja. Jedino je sigurno da pjesma govori o Imotskom, koji se triput spominje u pjesmi.

Uskoro će na ovim stijenama biti uklesani stihovi Hasanaginice.

Uskoro će na ovim stijenama biti uklesani stihovi Hasanaginice.

U 2010. godini dobili smo dopuštenje Hrvatskih šuma i Ministarstva kulture za postavljanje spomenika, napravili idejno rješenje i troškovnik, te osigurali novac za zaštitnu ogradu na litici. Ovisno o novcu, tokom 2011. godine trebali bi dovršiti spomenik. Planiramo poslati zahtjeve u 15 zemalja na čije je jezike pjesma prevedena, da uklešu prijevode na svojim jezicima na materijalima koje bismo im mi propisali, da nas i to poveže”, kaže predsjednik Turističke zajednice Imotski Luka Kolovrat.

BiH trebala davno realizovati sličnu ideju

„Hasanaginica je bosanska i bošnjačka usmena balada, koja je nastala između 1646. i 1649. godine u okrilju begovske bošnjačke porodice iz Imotske krajine koja je tada bila dio Bosanskog pašaluka i vjerovatno se prepričavala sa koljena na koljeno po Imotskom i okolini, dok je nije otrgnuo od zaborava 1774. godine italijanski putopisac, etnograf Alberto Fortis nazivajući je morlačka balada“, kaže historičar Asim Dervišević. „Bosna i Hercegovina je davno trebala realizovati ovakvu ili sličnu ideju!“ naglašava Dervišević.

Sulejman Kupusović je autor bh. opere Hasanaginica.

Sulejman Kupusović je autor bh. opere Hasanaginica.

"Hasanaginica" je služila i kao predložak za bh. operu koju je režirao Sulejman Kupusović, a premijerno je izvedena u Sarajevu 2000. godine. „U našoj tradiciji je prisutan kompleks opanak, o kome ja stalno govorim. To znači da sve što je naše - nipodaštavamo, svodimo na najmanju moguću mjeru, a divimo se tuđem bez svake mjere i ukusa. Sama činjenica da su Imoćani poduzeli navedenu inicijativu govori o pameti ljudi u Imotskom. Ali, s druge strane govori i o našoj bh. gluposti i ograničenosti, jer smo upravo mi ti koji su davno trebali uraditi sličaj poduhvat!“ ističe Kupusović.

Trenutno se postavlja ograda uz sam južni rub jezera, upravo na mjestu na kojem je predviđeno postavljanje spomen obilježja baladi Hasanaginica. Po predaji, upravo na tom mjestu nalazi se grob junakinje balade. Sam projekat trebao bi biti završen do kraja tekuće godine.

Autor: Sanel Kajan

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić