1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Bakirova odgovornost za reviziju

Samir Huseinović
12. mart 2017

Analitičari tvrde da je pokušaj revizije presude po tužbi BiH protiv Srbije nanio štetu Bošnjacima, posebno žrtavama ratnih zločina, dok su poentirali „zaštitnici“ dejtonskih institucija BiH.

https://p.dw.com/p/2Z3mp
Der Nationalefeiertag in Bosnien und Herzegowina Bakir Izetbegovic
Foto: DW/S. Huseinovic

Sve do trenutka kad je bošnjački član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović potvrdio da je znao za pismo Međunarodnog suda pravde iz maja 2016. godine u kojem je obaviješten da taj Sud Sakiba Softića ne smatra legitimnim agentom BiH pred tom institucijom, njegovi argumenti za pokretanje revizije mogli su izgledati pravno i politički racionalni i prihvatljivi, kaže za Deutsche welle novinar BH radija 1 Amir Sužanj.

„Dug prema žrtvama, novi dokazi neophodni za reviziju koje, usput rečeno, nismo vidjeli ni do danas, spoznaja da se samo pokretanjem revizije može argumentovati prava uloga Srbije u ratu, sve su to obrazloženja koja su se javnosti mogla učiniti vrlo razumnim. Međutim, potvrda da je znao stav Suda pravde o statusu Sakiba Softića iz temelja mijenja situaciju. Izetbegović nema ni političkog ni pravnog argumenta da odgovori na optužbe svojih političkih protivnika i značajnog dijela javnosti – da je sasvim svjesno, obmanom, krenuo u taj proces iako je unaprijed znao da će zahtjev za reviziju biti okončan pravnim debaklom i neviđenim političkim porazom", kaže Sužanj.

Niederlande UN-Gerichtshof Massaker von Srebrenica war Völkermord Vertreter Bosnien
Sakib Softić 2007. u Međunarodnom sudu pravde Foto: AP

Prešućeni ključni detalji

Kakav god bio motiv, cijena je ogromna, ističe naš sagovornik. „Žrtve su doživjele ogroman poraz i razočarenje, nesumnjivo mnogo veće od svih dosadašnjih sudskih presuda, BiH je kompromitirana na međunarodnom planu, a usput je otvorena mogućnost pojedinim političkim krugovima u Srbiji i Republici Srpskoj (RS) da to pokažu kao veliku pobjedu, iako ova odluka suda nema veze sa zločinima i pravdom, a pogotovo ne sa ulogom Srbije u genocidu", ističe Sužanj. 

 U BiH se još raspravlja o tome zašto je Bakir Izetbegović prešutio činjenicu da Međunarodni sud pravde na prihvata Sakiba Softića kao legitimnog agenta. „Obrazloženje da takvo tumačenje Suda nije utemeljeno statutom i pravilima suda, niti na njegovoj praksi, doista graniči sa zdravim razumom! Kako će neko ko je strana u jednom procesu pred nekom sudskom institucijom, pogotovo tog ranga, tumačiti predsjedniku tog istog suda statut, pravila i praksu po kojim on treba da radi? Javnost je morala znati taj podatak, koji je Izetbegović, kako se ispostavilo, zatajio i bošnjačkim političkim, pravnim, vjerskim i drugim autoritetima, koje je pozvao na zasjedanje u Vijećnicu u Sarajevu kako bi s njima podijelio odgovornost za odluku o pokretanju revizije presude protiv Srbije. Njegovo objašnjenje da nisu ulazili u detalje posebno je znakovito. Legitimitet agenta BiH u procesu revizije nije nikakav usputni detalj, nego ključni element čitave revizije na kojem se jedino mogao graditi cijeli ovaj slučaj", kaže Sužanj.  

„Podanička“ praksa u SDA

Uprkos kritikama i pozivima da Bakir Izetbegović podnese ostavku, Glavni odbor Stranke demokratske akcije (SDA) podržao je svog lidera i time, prema mišljenju našeg sagovornika, na sebe i stranku prebacio veliku odgovornost za sve što se dešavalo oko revizije. „Imao sam priliku da razgovaram s nekim od visokopozicioniranih ljudi u SDA, koji odluku o pokretanju procesa u takvim okolnostima smatraju sasvim neshvatljivom, čak nerazumnom. Jedinstvena podrška Izetbegoviću, prema tome, vjerovatno nije izraz pravog raspoloženja stranačkog vrha, nego činjenice da se ti ljudi nisu u stanju otrgnuti od uobičajenog funkcioniranja vrha SDA – podaničke prakse“, ističe Sužanj.

Epilog za žrtve je bolan, ali većina predstavnika udruženja proisteklih iz proteklog rata odgovornost prebacuje na Sud, međunarodnu zajednicu i pojedine međunarodne predstavnika u BiH. Predsjednica bh. ogranka Društva za ugrožene narode Fadila Memišević tako tvrdi da je „Međunarodni sud nanio veliku nepravdu žrtvama u BiH", dok predsjednica udruženja Majke Srebrenice Hatidža Mehmedović optužuje šefa OSCE (Organizacija za evropsku sigurnost i saradnja) misije u BiH Jonathana Moorea za „pristrastnost“, poručujući mu da je „nepoželjan“ u Potočarima, memorijalnom kompleksu pored Srebrenice gdje su ukopane do sada identificirane žrtve genocida.

Ko je poentirao?

Ni na srpskoj strani nema razloga za slavodobitno raspoloženje, iako pojedini lideri, poput predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Mladena Ivanića, sebi pripisuju zaslugu za odgovor Međunarodnog suda pravde. Oni koji su ranije isticali da je Vijeće ministara BiH u tehničkom mandatu, poput predsjednika Srpske demokratske stranke Vukote Govedarice, danas pozivaju na „normalizaciju“ i nastavak rada zajedničkih institucija vlasti u BiH. Nakon zahtjeva predsjednika RS-a Milorada Dodika da entitetske pravosudne institucije pokrenu postupak protiv Sakiba Softića „za lažno predstavljanje i zloupotrebu ovlaštenja“, Tužiteljstvo BiH je saopćilo da će otvoriti postupak kako bi ispitalo postoji li Softićeva krivična odgovornost. Analitičari tvrde da su, iako bez prevelike euforije, na kraju ipak poentirali oni koji tvrde da su štitili dejtonske institucije BiH.

Hatidza Mehmedovic
Hatidža MehmedovićFoto: DW

„Pobjedničke euforije nije bilo, ne zato što politički krugovi u Beogradu i Banjaluci žele pokazati neko saosjećanje sa žrtvama, nego zbog toga što je zatvaranjem priče o reviziji definitivno cementirana jedna pravna, politička i historijska činjenica – vojne i policijske strukture Republike Srpske počinile su genocid u Srebrenici. To je jedini vojno-politički subjekt osuđen za genocid u Evropi, a Srbija je odgovorna što nije učinila ništa da to spriječi. Uz tu spoznaju, pogubnu za RS, niko racionalan u ovom entitetu nema razloga da likuje", zaključuje Sužanj.

Zapadnobalkanski samit

Stručnjaci tvrde da je s odgovorom iz Međunarodnog suda pravde u Hagu stavljena tačka na presudu po tužbi BiH protiv Srbije. Ako je pravni postupak započet još 1993. godine time i zvanično završen, to ne znači da on više neće biti eksploatisan u političke svrhe. No, kriza oko spornog zahtjeva za reviziju nije jedina koja ovih potresa trusno balkansko područje. Spor oko revizije zasjenio je rasprave o trećem entitetu i federalizaciji, a u BiH je ponovo aktuelno iscrtavanje novih unutrašnjih granica. O reviziji, krizi u Makedoniji, srpsko-albanskim odnosima i drugim vrućim balkanskim temama razgovarat će se u četvrtak (16.3.) u Sarajevu na mini samitu premijera zapadnobalkanskih država.