1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Bajram ide, Božiću se nadam

U tekstu prijedloga zakona o vjerskim praznicima, nevjernici se nigdje ne spominju. Da li je intencija ministara i poslanika da natjeraju nevjernike da se izjasne kao vjernici, da biraju između Božića i Bajrama?

Da građanin negdje u centru Sarajeva pročita na gradskom parkingu tablu s natpisom: slobodan parking (za vlasnike vozila audi, mercedes, porše, fau-ve i škoda superb) - možda bi se pitao šta su ford, fijat, honda, opel... skrivili gradskim vlastima, kakve veze marka auta ima sa privilegijama na parkirni prostor. Za takva pitanja treba imati samo malo osjećaja za pravičnost, i možda nešto malo više respekta za logiku. Uglavnom ono što, čini se, nedostaje poslanicima Parlamenta Bosne i Hercegovine.

Vjerski praznici

Prije dva mjeseca na dnevnom redu 56. sjednice tog parlamenta našao se Prijedlog zakona o neradnim danima u vrijeme vjerskih praznika. Njegovo usvajanje odgođeno je za narednu sjednicu, jer se kolegij (predsjedavajući i dva pomoćnika) nije usaglasio oko Mišljenja ustavnopravne komisije. Dokument o neslaganju nosi naslov:

IZVJEŠTAJ o nastojanju za postizanje saglasnosti o Mišljenju ustavnopravne komisije predstavničkog doma o Prijedlogu zakona o neradnim danima u vrijeme vjerskih praznika u Bosni i Hercegovini, predlagač: Vijeće ministara BiH.

Sadržaj izvještaja je par redova duži od naslova, i može se sažeti u tri riječi: članovi kolegija nisu postigli saglasnost. Tako da se sada ne zna gdje je prijedlog parkiran.

Religiöse Feiertage in Bosnien

Prijedlog zakona o neradnim danima u vrijeme vjerskih praznika.

Iz diskusije na prethodnoj (55-oj) sjednici pažljiv i uporan građanin može razumjeti da su razlozi bili uobičajena entitetska natezanja oko toga jesu li vjerski praznici državni ili nisu, i mogu li se regulisati prije nego se u istom parlamentu donese zakon o državnim praznicima.

U prijedlogu zakona, čija sudbina trenutno nije najjasnija, stoji između ostalog ovo:

Član 1.

Ovim zakonom određuju se neradni dani u vrijeme vjerskih praznika u Bosni i Hercegovini za zaposlene u svim institucijama, organima, organizacijama, preduzećima i svim drugim oblicima organiziranja za obavljanje djelatnosti i usluga na teritoriji cijele Bosne i Hercegovine.

član 2.
(Neradni dani zaposlenih u vrijeme vjerskih praznika)

(l) Neradni dani u Bosni i Hercegovini određuju se u vrijeme vjerskih praznika kako slijedi:

a) za pripadnike islamske vjere: 1 (jedan) dan za Novu hidžretsku i muslimansku godinu, 1 (iedan) dan za dan rođenja Muhameda, 1 (jedan) dan za Ramazanski bajram i 2 (dva) dana za Kurbanski bajram;

b) za pripadnike katoličke vjeroispovijesti: 1 (jedan) dan za Bogojavljenje, 1 (jedan) dan za Tijelovo, 1 (jedan) dan za Uznesenje Blažene Djevice Marije ili Velika Gospa, 1 (jedan) dan za Svi Sveti i 1 (jedan) dan za Božić;

c) za pripadnike pravoslavne vjeroispovijesti: 1 (jedan) dan za Božić, 1 (jedan) dan za Svetog prvomučenika i arhiđakona Stefana, 1 (jedan) dan za Duhove, 1 (jedan) dan za Veliki petak i 1 (jedan) dan za Vaskrs;

d) za pripadnike jevrejske vjeroispovijesti: 1 (jedan) dan za Sukot, 1 (jedan) dan za Šavuot, 1 (jedan) dan za Pesah, 1 (jedan) dan za Roš Hašana (Nova godina) i 1 (jedan) dan za Jom Kipur (Dan pomirenja);

e) za pripadnike ostalih vjera u Bosni i Hercegovini 5 (pet) dana u godini za potrebe obilježavanja vjerskih praznika.

(2) Ukoliko neki od dana utvrdenih u stavu 1. ovog dlana pada u nedjelju, neradni dan će biti i prvi naredni radni dan.

Član 3. (Naknada plaTa zaposlenih)

U neradne dane utvrđene članom 2. ovog zakona zaposleni imaju pravo na naknadu plaće - pladeno odsustvo.

I još:

Kako narodi i gradani Bosne i Hercegovine prema religijskoj pripadnosti i tradiciji obilježavaju različite vjerske praznike, nameće se potreba da se i državnim zakonom priznaju navedene razlike, te da se najznačajniji praznici konfesija naroda i građana u Bosni i Hercegovini proglase neradnim danima u Bosni i Hercegovini.

I još:

IV. FINANSIJSKA SREDSTVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA
Za provođenje ovoga zakona nisu potrebna nikakva dodatna i posebna finansijska sredstva.

Biti nevjernik zaslužuje moralno poštovanje

Građani Bosne i Hercegovine nisu samo vjernici. Među njima ima i nevjernika. Nevjernici za svoje nevjerovanje imaju svoje razloge; ti razlozi nisu svi isti kao u Socijalističkoj Bosni i Hercegovini, kada se od nevjerovanja moglo profitirati, kao što se profitira sada od vjerovanja. U tom smislu biti nevjernik danas jednako zaslužuje moralno poštovanje kao što ga je zasluživalo vjerovanje u doba vladavine komunista. Koji su ti razlozi - za nevjerovanje kao i za vjerovanje, nebitno je iz perspektive zagarantovanih unieverzalnih ljudskih prava.

Religiöse Feiertage in Bosnien

Tabla ispred gradskog parkinga u Sarajevu

Pa tako i za ovaj zakon, i za ovaj parlament. Bitno je da su nevjernici također građani Bosne i Hercegovine. U tekstu prijedloga zakona, međutim, oni se nigdje ne spominju.

Iz Prijedloga je jasno da vjernici imaju pravo na pet plaćenih neradnih dana zato što su vjernici. Na koliko neradnih plaćenih dana imaju pravo nevjernici, to se iz Prijedloga zakona ne vidi. Na šta će se pozvati nevjernici, kad se zakon usvoji, po kom osnovu, i po kojem zakonu će oni dobiti jednakih pet slobodnih i plaćenih dana? Da li je intencija ministara i poslanika da natjeraju nevjernike da se izjasne kao vjernici, da biraju između Božića i Bajrama koji im termin više odgovara, što bi, iz nekog tupog ugla posmatranja trebala biti i privilegija; jer jadni vjernici ne mogu praznovati kad im je ćeif, nego kad su im njihovi konfesionari odobrili, a evo ti nevjernici imaju slobodu da kombinuju i biraju do mile volje, široko im vjere polje. Sve pjevajući

Bajram ide, Božiću se nadam

Ko će meni od praznika doći

Plata će mi od praznika doći

Na šta ću je za praznike dati...

Otprilike kao i s jezikom: čovjek može ne biti Srbin, Hrvat ili Bošnjak, ali ne može govoriti drugim jezikom nego njihovim - srpskim, hrvatskim, bosanskim.

Zakletva...

Ljudi koji o ovom i ovakvim pitanjima treba da donesu odluku, u Vijeću ministara, i u Parlamentu, o pitanjima koja se tiču ljudi/građana a ne naroda i entiteta, dali su na početku svog mandata zakletvu koja glasi:

Izjavljujem da ću savjesno obavljati dužnosti koje su mi povjerene; poštivati Ustav Bosne i Hercegovine; u potpunosti provoditi Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini; štititi i zauzimati se za ljudska prava i osnovne slobode, te štititi interese i ravnopravnost svih naroda i građana.

Ukoliko nisu držali fige dok su je polagali, ili ukoliko ne žele biti optuženi za krivokletstvo (ili kako se već pravno zove to kad se zakuneš, pa slažeš) moraće ili donijeti zakon o neradnim danima u vrijeme nevjerničkih nepraznika, ili u ovaj prijedlog ubaciti još jedan član, gdje će u pravima na neradne dane izjednačiti vjernike i nevjernike.

Međutim, oni to neće uraditi, jer njihova instant-vjera (ona zbog koje su nekad takvi isti postajali komunisti) u nevjernicima ne vidi ljude. Tako im savjest ostaje mirna, jer nisu se, Bože moj, zakleli da će štititi neljude i zauzimati se za njihova neljudska prava.

Jedino što bi u tom slučaju valjalo ipak učiniti jeste malo korigovati tekst zakletve. Otprilike ovako:

Izjavljujem da ću obijesno obavljati dužnosti koje su mi pomjerene; podrivati Ustav Bosne i Hercegovine; u potuposti podvoditi Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini; širiti se i zauzimati ljudska prava i osnovne slobode, te tištiti interese i ravnopravnost svih naroda i građana.

Autor: Nenad Veličković

Odgovorna urednica: Belma Šestić