1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Bajka o sigurnim zemljama porijekla

Kako bi se smanjio broj tražilaca azila u Njemačkoj, sve više političara želi staviti Albaniju, Kosovo i Crnu Goru na listu „sigurnih zemalja porijekla“. Ali, te zemlje se bore s brojnim problemima.

Pogledajte video 04:32

Kosovari u bijegu od siromaštva

Za ministarstvo unutrašnjih poslova njemačke savezne zemlje Bajern je stvar jasna: „Da, uvjereni smo da su Albanija, Kosovo i Crna Gora `sigurne zemljeporijekla“, izjavio je za DW glasnogovornik ministarstva Oliver Platzer. „Savezni ured za migracije i izbjeglice više od 99 posto zahtjeva za azil odbija kao očigledno neosnovane“. Platzer kaže da se pozitivno rješavaju zahtjevi iz humanitarnih razloga – ako su tražioci azila iz tih zemalja iznemogli ili bolesni.

Borac za ljudska prava Mesovic: Strukture slične mafijaškim

Borac za ljudska prava Mesovic: "Strukture slične mafijaškim"

S njim se slažu i premijeri ovih balkanskih zemalja: „Mi smo za to da se Kosovo u njemačkom pravu klasifikuje kao `sigurna zemlja porijekla`“, piše pored ostalog u pismu koje su opunomoćeniku Evropskog parlamenta za Srbiju, Davidu McAllisteru, pisali premijeri Kosova i Crne Gore.

Njemačka organizacija za zaštitu ljudskih prava Pro Asyl situaciju ocjenjuje sasvim drugačije: „Veoma sam zabrinut zbog toga da se ove zemlje označe kao sigurne zemlje porijekla“, kaže Bernd Mesovic, glasnogovornik ove organizacije. Kada je riječ o Kosovu, Albaniji i Crnoj Gori, onda se skoro i ne može govoriti o pravnim državama u zapadnom smislu. Nema nezavisnog pravosuđa, nepoželjni novinari su progonjeni i pod pritiskom. U Crnoj Gori je na vlasti 'dinastija' oko premijera Mila Đukanovića. Čak se govori o državnim strukturama koje su slične mafiji. Mesovic također izražava kritike navodeći da su na dnevnom redu u ovim zemljama nepotizam i korupcija. Na Kosovu je veoma izražena diskriminacija Roma. Mnogi su napustili ovu zemlju iz sigurnosnih razloga. Mesovic također ističe da postoje ozbilje sumnja da se u ove tri zemlje efektivno štite ljudska prava.

Nezaposlenost, besperspektivnost, rezignacija

Loša ekonomska situacija posebno otežava život mladih. 25 godina nakon vladavine Envera Hodže je Albanija i dalje najsiromašnija zemlja u Evropi. „Procjenjuje se da je nezaposleno 30 procenata stanovništva. Pouzdane informacije o tome ne postoje. Industrija je još uvijek nerazvijena, a poljoprivreda u većem dijelu zemlje je u veoma lošem stanju“, kaže Konrad Clewing, istoričar i stručnjak za Balkan sa Instituta za istraživanje istočne i jugoistočne Evrope u Regensburgu.Zbog privredne krize u Grčkoj je više stotina hiljada albanskih privremenih radnika izgubilo posao i vratilo se svojim kućama. Također je sve manje slanja novca iz inostranstva. „Sve ovo vodi ka tome da se mnogi u Albaniji fokusiraju na preseljenje u gradove ili odlazak u inostranstvo“, kaže Clewing.

Kosovari na putu za Njemačku (Februar 2015. godine)

Kosovari na putu za Njemačku (Februar 2015. godine)

„Još lošija je ekonomska i socijalna situacija u susjednom Kosovu“, kaže Belul Beqaj, politolog iz Prištine. Skoro polovina od 1,8 miliona stanovnika živi u siromaštvu, dok je između 45 i 50 posto radno sposobnog stanovništva nezaposleno. Većinom se radi o mladima jer Kosovo ima najmlađe stanovništvo u Evropi. Prema navodima Transparency Internationala Kosovo je zemlja sa najvećim stepenom korupcije u Evropi. „Nepotizam i siva ekonomija vladaju na svakom ćošku i nemoguće je bez 'dobre veze' pronaći posao. Sve se odvija preko veza određenih klanova i familija“, kaže Beqaj. „Osjećaj da se ovdje ne može odvijati normalan život, besperspektivnost, nemoć i nesigurnost, vode do toga da mladi i hrabri ljudi žele napustiti zemlju“.

Prema rezultatima studije Fondacije Friedrich Ebert o mladima u jugoistočnoj Evropi, većina mladih na Zapadnom Balkanu je nezadovoljna stanjem demokratije u svojim zemljama i pati zbog nezaposlenosti i siromaštva. Za sebe ne vide nikakvu perspektivu, nemaju interesa za bavljenje politikom i ne vjeruju političkim i društvenim institucijama. Zbog toga mnogi žele emigrirati: 55 posto ispitanih građana Kosova starosne dobi između 14 i 29 godina želi napustiti zemlju. U Albaniji taj procenat iznosi 67 posto. Slično izgleda i u drugim zemljama u regionu koje je Njemačka okarakterisala kao „sigurne zemlje porijekla“: tako bi 53 posto mladih Makedonaca rado napustilo zemlju dok procenat mladih u Bosni i Hercegovini koji bi rado napustili zemlju iznosi 49 posto.

Šanse za azil

Glasnogovornik Ministarstva unutrašnjih poslova Platzer: „Publiciranje kolektivnog prisilnog povratka“

Glasnogovornik Ministarstva unutrašnjih poslova Platzer: „Publiciranje kolektivnog prisilnog povratka“

Vlada njemačke savezne zemlje Bavarske pokušava spriječiti da ti ljudi uopšte dođu u Njemačku. Glasnogovornik ministarstva unutrašnjih poslova Bavarske, Oliver Platzer kaže da se oslanjaju na „publiciranje kolektivnog prisilnog povratka“. On se nada da će karakterisanjem novih država kao sigurnih zemalja porijekla biti poslan djelotvoran signal kako ljudi više ne bi dolazili.

Belul Beqaj ne vjeruje da će to funkcionisati. „Ko bi ostao u zemlji u kojoj nema nikakve perspektive čak i ako zna da ga u novoj zemlji očekuju nove poteškoće“, pita se retorički Beqaj i dodaje: „Svako će se nadati da će upravo njegov zehtjev biti jedan od 0,3 posto priznatih zahtjeva za azil. Ako je suditi po procjenama Pro Asyla, onda za to postoje realne šanse: „Umjesto da se zahtjevi paušalno odbijaju na osnovu njihovog porijekla, svaki slučaj pojedinačno mora biti detaljno istražen“, zahtijeva Bernd Mesovic. Beqaj se nada da će iz Njemačke biti vraćen što je moguće veći broj Kosovara: „Potrebni su nam na Kosovu. To su hrabri, nezadovoljni i često obrazovani ljudi: oni ovdje, na Kosovu, trebaju nešto promijeniti. Oni trebaju ovdje protestovati tako da se promijeni politika i da više niko ne mora napuštati zemlju“.

Preporuka redakcije

Audio i video zapisi na tu temu