(Avan)turizam na bh. način

Turizam je u posljednjih 50 godina postao treća najprofitnija grana svjetske ekonomije, odmah nakon naftne i automobilske industrije. Samo su turisti iz Njemačke, trenutno najstabilnije i vodeće evropske ekonomije, u 2012. godini na putovanja u inostranstvo potrošili 64 milijarde eura. BiH je nova i perspektivna turistička destinacija, ali nije profilisana da prihvati elitne turiste, jer BiH kao zemlja, a tako ni njena infrastruktura, nije spremna da odgovori zahtjevima evropskog turiste, pogotovo Nijemaca, ističe Asja Hadžiefendić-Mešić, glasnogovornica Turističke zajednice Federacije BiH (TZ FBiH).

„Njemački turista je, kako bi mi Bosanci rekli, razmažen turista i on želi dobru uslugu, komfor, brzo prebacivanje sa jedne na drugu destinaciju. Da bi prešli malo parče puta morate se voziti satima. Problem je infrastruktura, koja je jako loša. Naši aerodromi su jako skupi. Mi nemamo niskotarifne agencije koje bi privukle turiste u većem broju i imamo problem sa statistikom, koja je manjkava i koja ne daje prave podatke o zainteresovanosti turista za boravak u BiH.“

Turistički radnici za i protiv razvoja turizma

U prošloj godini je, prema zvaničnim statističkim podacima, BiH posjetio 747.827 turista, štoje u odnosu na 2011. godinu povećanje od devetposto, ali je prihod ostao na istom nivou. Ova brojka ne pokazuje realnu sliku turističkih posjeta, kažu u TZ FBiH, jer mnogi turistički poduzetnici ne prijavljuju svoj prihod, kao ni goste. Samo Međugorje u toku jedne godine posjeti između milion i milion i po hodočasnika i turista iz svih djelova svijeta. U 2012. je u Međugorju, prijestonici vjerskog turizma u regionu, kao i u susjednom Čitluku, prijavljeno tek 18.600 gostiju. Brojke, ali i prihod turističkih zajednica su, u odnosu na realno stanje, višestruko umanjeni, ističe Asja Hadžiefendić-Mešić.

„U Međugorju godišnje, po procjenama koje postoje, boravi milion i po turista , koji ostvare 4-5 miliona noćenja. Činjenica je da je cijelo područje Zapadnohercegovačkog kantona jedna velika nepoznanica po pitanju turističkih posjeta, jer je prijavljivanje turista izuzetno loše. Radi se o nedisciplini, kako turističkih subjekata, koji pružaju usluge smještaja, tako i lokalnih institucija, koje ne poduzimaju ništa da to promijene.“

Prošle godine je provedena akcija provjere italijanskih humanitarnih organizacija na teritoriji Međugorja i Čitluka i ustanovljeno je da su se one, umjesto humanitarnim radom, bavile dovođenjem i smještajem gostiju. Ne zna se, kaže Hadžiefendić-Mešić, da li je išta do sada urađeno po pitanju tih organizacija.

S druge strane, najviše posjeta u Republici Srpskoj imao je Teslić, što je također, prema riječima Asja Hadžiefendić-Mešić, apsurdno. U banjskom kompleksu u ovom gradu zabilježeno je preko 120.000 noćenja i Teslić je imao više gostiju od Istočnog Sarajeva, kome pripada Jahorina, ali i od Banja Luke.

„Radi se o tome da turističko-banjski kompleks u Tesliću radi po zakonu i da prijavljuje svoje goste. Teslić je i primjer dobrog investiranja u banjske kapacitete, kojih u BiH ima u izobilju.“

Na bh. rijekama sve više gostiju

Kulturno-historijski i ekološki turizam u BiH sve su popularniji. Bogato graditeljsko naslijeđe i kulturno-historiski ostaci različitih civilizacija, naglašavaju u Turističkoj zajednici FBiH, razlog su dolaska brojnih gostiju iz svih dijelova svijeta. Pored toga, još uvijek očuvane prirodne oaze i bosanskohercegovačke rijeke su posljednjih godina sve češća destinacija za desetine hiljada posjetilaca iz inostranstva. Raznovrsna gastronomska ponuda i niske cijene su samo dodatna komparativna prednost BiH kao turističke destinacije.

Popularnosti adrenalinskog turizma posebno je doprinijela besplatna reklama bh. turističke ponude od strane magazina „Traveler“ Nacionalne geografije. Urednici ove ugledne svjetske revije uvrstili su rafting na rijekama Tari, Vrbasu i Neretvi u sami vrh aktivnog turizma u Evropi. Uz rafting „Traveler“ u sedmodnevni boravak u BiH uvrstili i posjete gradova Sarajeva, Mostara, Jajca i Banja Luke.

„Ovaj turistički aranžman je predstavljao svjetski hit za koji su interes posebno izrazili Amerikanci. Uostalom, američka turistička agencija je svijetu i ponudila ovaj aranžman u saradnji sa lokalnom turističkom agencijom. I to i jeste pravi način da se upozna BiH. Ta kombinacija kulturno-historijskog i adrenalinskog i ekološkog turizma je nešto što se zaista može ponuditi i što je dobro“, rekla je glasnogovornica TZ FBiH.

Njemačke turističke agencije, zbog lošeg imidža BiH, u svoju raznovosnu i bogatu ponudi nisu uvrstile bh. destinacije. Nijemci uglavnom dolaze na poziv svojih prijatelja iz BiH, ističe Mersad Ćoralić, vlasnik rafting agencije iz Bihaća.

„Uglavnom naši ljudi koji duže vrijeme rade u SR Njemačkoj dovode svoje prijatelje i poslovne partnere. Oni su uglavnom oduševljeni onim što vide ovdje. Iako su u polasku mnogi skeptični, tek kada vide ove naše prirodne ljepote i kako mi profesionalno radimo, oduševe se i opet dolaze. Rafting na Uni je jedinstven i zbog toga što se održava u kanjonu rijeke, koji je istovremeno i prostor Nacionalnog parka 'Una'. Ipak, nedostaje nam kvalitetna promocija i bolji imidž cijele BiH u turističkim krugovima, jer je priroda i aktivni turizam nešto što zaista možemo ponuditi, a i cijene su prilično niske.“

Tako je i Ralf Morwinsky, poduzetnik iz Möglingena kod Stuttgarta, došao u Bihać i sedam puta se vratio da uživa u prirodim ljepotama i sportovima na vodi.

“Zemlja je veoma lijepa, ljudi su ljubazni. Gdje god smo došli bili smo lijepo prihvaćeni. Priroda je veoma lijepa i mogu samo preporučiti ovu destinaciju za sve one koji žele da dožive opuštajući odmor. Bilo bi dobro kada bi njemačke turističke agencije u svojoj ponudi imale i Bosnu i Hercegovinu. Kada neko ode u neku agenciju i upita gdje može otići na opuštajući odmor sa malo zabave sve će mu moguće preporučiti, ali ne i Bosnu i Hercegovinu. Šteta je što kod nas u Njemačkoj u turističkim agencijama nema takvih ponuda, ali i BiH mora imati bolji marketing.”

Investitori nezainteresovani za ulaganje u BiH

Neprijavljivanjem gostiju i utaja poreza samo idu u korist pojedincima, dok društvo i država imaju štetu. Posebno je broj turista važan kod stranih investitora, kojima zvanične statistički pokazatelji nisu garant povrata i isplativosti investicije. Također, od tog novca koji završava u privatnim džepovima, mogla bi se finansirati i promocija turističkih potencijala, jer je on namijenjen lokalnim i entitetskim turističkim zajednicama, koje sada nisu u mogućniosti da finansiraju marketinški nastup BiH na evropskom i svjetskom tržištu, naglašavaju u Federalnoj turističkoj zajednici.

„Statistika daje posve pogrešne podatke o interesu turista za boravak u BiH. Sve su to činjenice koje odbijaju ozbiljne investicije u turistički sektor, a koje bi došle iz inostranstva. Pretpostavljamo da u BiH nema velikih investirora u turizam, a ni država očigledno nije moćna. Za dobijanje građevinske dozvole i dalje se čeka preko 57 dana. Ako je u pitanju izgradnja hotela, onda se sigurno čeka još duže “, rekla je u izjavi za DW Asja Hadžiefendić-Mešić.

Autor: Faruk Šabanović

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić