1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Autisti u BiH na margini društva

Autizam je poremećaj koji se ne može lako izliječiti ali se s njim nauči živjeti. U BiH živi kako se procjenjuje između 4.000 i 22.000 autista. Nedostaju međutim liječnici i pedagozi koji se prema njima znaju ophoditi.

Djevojčica sjedi u kutu

Treba im individualna njega

Pošaljite dijete logopedu i defektologu i bit će sve u redu! Ovo je jedan od onih savjeta koje liječnici često daju roditeljima autističnog djeteta, jer ne znaju što je ustvari s djetetom. Autizam je poremećaj, s kojim se nauči živjeti i kojega tek rijetki specijalizirani liječnici mogu uopće dijagnosticirati. A tih liječnika

Autistično dijete i njegovateljica

BiH nema stručnog osoblja koje bi se individulano i adekvatno brinulo o autističnoj djeci

manjka u Bosni i Hercegovini. Međutim, obzirom da u BiH ima više tisuća autističnih osoba, onda potrebe za specijaliziranim liječnicima i terapijskim centrima svakako ima. Roditelji autistične djece u BiH su često očajni i ne znaju kome se obratiti te poručuju: naša djeca su marginalizirana u bh. društvu.

Potrebna individualna njega

13-godišnjem Jensu Schumacheru iz okolice Bonna je s četiri godine dijagnosticiran autizam. Nakon dijagnoze, njegov otac Peter, kao i mnogi roditelji u BiH, nije znao što da radi i kome da se obrati. A onda je ubrzo pronašao druge roditelje i jednu udrugu koja ga je uputila kako da dobije pomoć.

Peter Schumacher

Peter Schumacher: moj sin ide u školu, gdje znaju kako se ponašati prema toj djeci

"Moj sin je dobio terapije od jedne stručne terapeutkinje i pohađa školu, u kojoj veoma dobro poznaju oblast autizma. Jer autistima je potreban mali razred, treba biti mali broj djece, i tu moraju postojati učionice u kojima ih ništa ne izaziva na pretjerane reakcije i gdje se toj autističnoj osobi može pružiti individualna njega", objašnjava Peter Schumacher, koji je u međuvremenu i sam osnovao jednu udrugu kako bi mogao pomoći roditeljima koji se nađu u situaciji u kojoj se i on našao prije devet godina.

Nije uspjela da se opismeni

Meliha Nuhbegović Melić iz Sarajeva za svoju 22-godišnju kćerku Eminu nije imala priliku dobiti individualnu njegu i adekvatno

Meliha Nuhbegović Melić

Meliha Nuhbegović Melić

školovanje, iako je i Emini s četiri godine dijagnosticiran autizam. "Tada je počela naša borba da je probamo socijalizirati i educirati. Tada je u Vladimiru Nazoru (školski centar, op.aut.), bilo neko odjeljenje. Ali ni oni, ni vaspitačice u školskom centru, nisu znali što je autizam. Moja kćerka je išla tamo devet godina, a praktično su je samo čuvali. Tako da moja Emina, bez obzira na sav napor, nije uspjela da se opismeni", priča ova majka, koja je da bi došla na razgovor za Deutsche Welle, morala platiti nekoga da pazi na Eminu, jer joj je kćerka u potpunosti ovisna o tuđoj pomoći.

Na sljedećoj stranici: Svijet autista je drukčiji