Autisti u BiH na margini društva

Pošaljite dijete logopedu i defektologu i bit će sve u redu! Ovo je jedan od onih savjeta koje liječnici često daju roditeljima autističnog djeteta, jer ne znaju što je ustvari s djetetom. Autizam je poremećaj, s kojim se nauči živjeti i kojega tek rijetki specijalizirani liječnici mogu uopće dijagnosticirati. A tih liječnika manjka u Bosni i Hercegovini. Međutim, obzirom da u BiH ima više tisuća autističnih osoba, onda potrebe za specijaliziranim liječnicima i terapijskim centrima svakako ima. Roditelji autistične djece u BiH su često očajni i ne znaju kome se obratiti te poručuju: naša djeca su marginalizirana u bh. društvu.

Potrebna individualna njega

13-godišnjem Jensu Schumacheru iz okolice Bonna je s četiri godine dijagnosticiran autizam. Nakon dijagnoze, njegov otac Peter, kao i mnogi roditelji u BiH, nije znao što da radi i kome da se obrati. A onda je ubrzo pronašao druge roditelje i jednu udrugu koja ga je uputila kako da dobije pomoć.

"Moj sin je dobio terapije od jedne stručne terapeutkinje i pohađa školu, u kojoj veoma dobro poznaju oblast autizma. Jer autistima je potreban mali razred, treba biti mali broj djece, i tu moraju postojati učionice u kojima ih ništa ne izaziva na pretjerane reakcije i gdje se toj autističnoj osobi može pružiti individualna njega", objašnjava Peter Schumacher, koji je u međuvremenu i sam osnovao jednu udrugu kako bi mogao pomoći roditeljima koji se nađu u situaciji u kojoj se i on našao prije devet godina.

Nije uspjela da se opismeni

Meliha Nuhbegović Melić iz Sarajeva za svoju 22-godišnju kćerku Eminu nije imala priliku dobiti individualnu njegu i adekvatno školovanje, iako je i Emini s četiri godine dijagnosticiran autizam. "Tada je počela naša borba da je probamo socijalizirati i educirati. Tada je u Vladimiru Nazoru (školski centar, op.aut.), bilo neko odjeljenje. Ali ni oni, ni vaspitačice u školskom centru, nisu znali što je autizam. Moja kćerka je išla tamo devet godina, a praktično su je samo čuvali. Tako da moja Emina, bez obzira na sav napor, nije uspjela da se opismeni", priča ova majka, koja je da bi došla na razgovor za Deutsche Welle, morala platiti nekoga da pazi na Eminu, jer joj je kćerka u potpunosti ovisna o tuđoj pomoći.

Na sljedećoj stranici: Svijet autista je drukčiji

Njihov svijet je drukčiji

Emina je, međutim, samo jedna od mnogih autističnih osoba u BiH, kojima se nije, i trenutačno ni ne može pružiti adekvatna njega ili školovanje i čija se prava svakodnevno krše, kako to naglašava Veselinka Moric, predsjednica Udruženja roditelja djece i osoba u autističnom spektru (URDAS): "U našem društvu je, kao prvo, autizam uopće tabu tema. Na primjer, o osobama s autizmom se jako rijetko govori, o njima se jako malo zna. Oni su nekako na margini društva."

Na margini su zato što ih drugi smatraju "čudnima", dodaje Veselinka Moric, i sama majka autističnog djeteta. A pri tome se autisti izvana uopće ne razlikuju od ostalih ljudi. Ono što je njihov problem, jeste da oni svijet poimaju drukčije. Peter Schumacher svoga sina nerado svrstava u kategoriju invalida, nego ga jednostavno naziva "drukčijim".

Država nema novca da pomogne koliko je potrebno

U zakonu je autizam, međutim, definiran kao invaliditet. Ali se u tim zakonima u BiH, autizam uvijek spominje tek negdje na kraju, žali se Veselinka Moric. Ona ustrajno traži od resornih ministarstava da učine nešto na poboljšanju položaja autističnih osoba. "Uvijek s njihove strane bude reakcija: ok, oni razumiju naš problem; ok, nije ništa sporno, međutim, eto nema država novca da pomogne onoliko koliko je potrebno, i tu se završi priča. Ali ne vidimo da je problem u stvaranju novca, nego u stvaranju sistema", navodi Moric.

Miroslav Mauhar, šef odsjeka za zaštitu obitelji i djece pri Ministarstvu rada i socijalne politike FBiH, je svjestan da u BiH trenutačno nema sistema, kako to kaže Veselinka Moric, da se prava autista i provedu u praksi. Ali naglašava da postoje inicijative da se to promijeni. "Pokrenute su aktivnosti od Federalnog ministarstva rada i socijalne politike da sadašnji zakon koji regulira ovu oblast, znači Zakon o temeljima socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava i zaštite obitelji s djecom, podijelimo i da od ovog sada zakona po oblastima napravimo dva zakona zasebna", kaže Mauhar.

Ali za sve to treba previše vremena u BiH, žale se roditelji. Vremena, u kojemu će još djece, poput Emine, ostati bez adekvatne njege i školovanja i bez mogućnosti da postanu koristan član društva.

Autorica: Marina Martinović

Odg. urednica: Belma Fazlagić-Šestić