1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Austrija namjerava poslati vojnike na Balkan

Zbog izbjegličkog vala koji ne jenjava Austrija je najavila da bi mogla poslati svoje vojnike u Srbiju i Makedoniju, pišu listovi na njemačkom jeziku. Tisak se osvrće i na spornog novog ministra kulture u Hrvatskoj.

Grčka konačno mora bolje osigurati svoju granicu s Turskom, a ako to ne učini, "pronaći ćemo druge načine", poručio austrijski ministar vanjskih poslova Sebastian Kurz u petak tijekom sastanka ministara vanjskih poslova i obrane u Amsterdamu, piše Spiegel Online. Kurz je tom prilikom, dodaje ovaj portal, ukratko pojasnio i kako bi ti "drugi načini" izgledali: "Postoji jaka spremnost u Makedoniji drugim državama 'da se priljev izbjeglica smanji, oslabi ili čak i zaustavi', kazao je Kurz."

Zajednička policijsko-vojna akcija radi suzbijanja izbjegličkog vala

Spiegel Online piše da Beč tu "spremnost" očito želi "iskoristiti i - ukoliko bude potrebno - poslati vojnike u te balkanske zemlje kako bi osigurali granice i registrirali izbjeglice. 'Ako Grčka ne bude htjela prihvatiti pomoć, Makedonija i druge zemlje su spremne to učiniti', kazao je Kurz. Kao daljnju zemlju spremnu na to je Kurz naveo Srbiju. Moguće su, kazao je on, tri varijante: suradnja sa čitavom Europskom unijom, koalicija država koje su posebno pogođene ili bilateralni dogovori."

Sebastian Kurz

Sebastian Kurz

Austrijski list Der Standard piše da su ovu inicijativu u Amsterdamu uputili Sebastian Kurz i novi austrijski ministar obrane Peter Doskozil, pojašnjavajući da se njihov prijedlog odnosi na zajedničku policijsko-vojnu akciju u Makedoniji i Srbiji. "'Tu postoji hitna potreba za djelovanjem', obrazložio je Doskozil svoj prijedlog. Kako usvojene mjere za osigruranje vanjskih granica EU-a u Grčkoj i uspostavljanje prvih prihvatilišta (tzv. hotspotova) ne funkcioniraju, istaknuo je Doskozil, mora se razmišljati o tome da se uzduž čitave Balkanske rute uspostave hotspotovi te da se i vojnici angažiraju radi osiguravanja granica", piše Der Standard napominjući da je planirano da narednog tjedna austrijski ministar vanjskih poslova zbog toga dođe u posjet svim tim balkanskim državama.

Prijeti destabilizacija Balkana "u tren oka"

"Cilj mora biti jasan", kazao je Kurz: 'Pristiže previše izbjeglica' i njihov priljev se mora znatno smanjiti ili čak zaustaviti". On je prvi put dao naslutiti da bi Austrija mogla doista zatvoriti svoje granice: 'Ukoliko ne dođe do rješenja na grčko-turskoj granici, onda se ono mora pronaći na drugoj granici. U najgorem slučaju se rješenje mora naći na austrijskoj granici'", prenosi Der Standard riječi austrijskog šefa diplomacije. Spiegel Online piše da bi ta Kurzova izjava u Ateni i glavnim gradovima balkanskih zemalja mogla biti shvaćena kao upozorenje. "Jer, zastoj izbjegličkog vala koji se u tom slučaju očekuje ima potencijal da, posebno male zemlje poput Slovenije, Crne gore ili Bosne i Hercegovine, destabilizira u tren oka", upozorava u svom članku Spiegel Online.

Kulturni djelatnici u Hrvatskoj traže smjenu ministra Hasanbegovića

Berlinski Tageszeitung (taz) se osvrće na "kulturnu borbu" u Hrvatskoj, odnosno na prosvjede protiv novog ministra kulture Republike Hrvatske Zlatka Hasanbegovića. Osvrćući se na to da je kulturna scena i u petak (5.2.) u Zagrebu prosvjedovala, taz pojašnjava da je više od 1.130 kulturnih djelatnika u jednom prosvjednom pismu zatražilo smjenu tog povjesničara.

Zlatko Hasanbegović

Zlatko Hasanbegović

"Prosvjedi su uglavnom usmjereni protiv intervencija u okviru samouprave struktura institucija kulture koje je Hasanbegović proveo odmah po stupanju na funkciju (npr. ukidanje Stručnog povjerenstva za neprofitne medije, op.a.). Mnogi demonstranti strahuju da država ubuduće prije svega lijevo obojene i projekte koji se tiču zaštite okoliša neće više financijski pomagati. Teatarski redatelji, neovisni novinari, pisci, uposlenici u filmskoj industriji i drugi kritiziraju, pored toga, da Hasanbegović dosad nije imao nikakvog posla s kulturnom politikom u Hrvatskoj", piše taz ističući i da su se intelektualci i umjetnici iz građanskog miljea i iz HDZ-a priključili prosvjedima.

"Usto su prosvjede dodatno potaknule Hasanbegovićeve izjave o antifašizmu i socijalističkom Titovom režimu. Zlatko Hasanbegović se kao član 'Počasnog blajburškog voda' politički jasno pozicionirao desno i stao na stranu protiv antifašista u Drugom svjetskom ratu", piše taz pojašnjavajući u nastavku ubijanje desetina tisuća domobrana i pripadnika ustaškog režima NDH, što je važilo kao osvetnički akt partizana na stravične ustaške zločine za vrijeme Drugog svjetskog rata i ubijanja stotina tisuća protivnika režima, Srba, židova, Roma i homoseksualaca.

Hasanbegović smatra da su muslimani i Hrvati jedna nacija

"Dok lijevi tabor, poput onog u kojemu je poznati povjesničar Slavko Goldstein, sve do danas pobjedu Titovog režima protiv nacista i nacionalista i Titovu kasniju borbu protiv staljinizma interpretira kao pobjedu nad barbarstvom i totalitarizmom, povjesničari iz desnog tabora Josipa Broza Tita (koji potječe iz Hrvatske) vide kao diktatora koji je sa svojom 'frazeologijom antifašizma', kako kažu, vodio borbu protiv svih Hrvata s nacionalnim osjećajem. Hasanbegović je kao povjesničar prije svega postao poznat po svom djelu 'Muslimani u Zagrebu'. Politički zastupa tezu koju je propagirao osnivač ustaške države Ante Pavelić da su bh. muslimani i Hrvati jedna nacija s različitim religijama. Taj nacionalizam koji obuhvaća i Bosnu i Hercegovinu sada čini kompliciranijom političku situaciju u desnom taboru u Hrvatskoj. Jer, Franjo Tuđman, osnivač države Hrvatske koja se 1991. proglasila neovisnom od Jugoslavije, u Drugom svjetskom ratu je i sam bio partizanski general. Kadrovska politika sadašnjeg vođe HDZ-a, bivšeg šefa tajne službe Tomislava Karamarka, međutim daje zaključiti da građansko i nekadašnje antifašističko stranačko krilo HDZ-a gubi na utjecaju. HDZ se, izgleda, kreće sve više udesno", zaključuje se u članku taz-a.