1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Austrija Austrijancima

Austrija u nedelju bira novi parlament. Desno orjentisane nacionalne partije, kao što su BZÖ (Savez za budućnost) i FPÖ (Austrijska narodna stranka), većnu glasova temelje na animozitetu prema strancima.

Pošarani plakati BZÖ partije

Plakati BZÖ partije, sa natpisima 'Austrija Austrijancima' ili 'Azil je bijeg od domovine' ne nailaze na odobravanje

Poruke “Austrija Austrijancima“ ili “Azil je bijeg od domovine“ dominiraju na plakatima BZÖ partije, Jorga Heidera (Jörg Heider) i FPÖ stranke koju vodi Hajnc-Kristijan Štrahes (Heinz-Christian Straches). U bečkoj četvrti Brunenmarkt (Brunenmmarkt), okruga Otakring (Ottakring), gdje živi najviše Austrijanaca migrantskih korijena, ovakvi natpisi ne padaju na plodno tlo.

Mnogi od njih već dugo žive u Austriji, dobili su austrijansko državljanstvo, a djeca su im rođena upravo u Beču. Oni osjećaju da su više Austrijanci, nego li, recimo, Turci. No, sa ovakvom politikom desničara oni se osjećaju kao da su po strani.

Izborni plakati koji donose nemir

Brunenmarkt je poznat po svojoj tržnici. Građani Beča ovdje svakodnevno kupuju voće, povrće, meso i ostale namirnice.

Trguje se i cjenka. Ako se izuzme par tezgi sa bio-produktima, sve u svojim rukama drže Turci i Grci. Predizbornu kampanju ovdje očito mogu voditi samo „socijaldemokrati“ i „zeleni“.

Tržnica

Tezge na tržnici u Brunenmarktu drže uglavnom Turci i Grci

Desničarski plakati, usmjereni protiv stranaca, ovdje nemaju šansi. Jedna rođena Peruanka, koja 2o godina živi u Beču, kaže:

„Izborni plakati “plavih“–FPÖ, Narodne stranke i „Saveza za budućnost Austrije BZÖ - su katastrofalni. To samo donosi nemir i doprinosi neraspoloženju ljudi. Mislim da je to sve besmisleno. Austrija-Austrijancima, šta to znači? Mi uredno plaćamo porez i živimo kao i svi drugi, dajući društvu nešto novo, neke nove boje. Mislim da su drugi duhom siromašni, a ne mi“

Ljudi bez domovine

U jednom frizerskom salonu vlasnica se ne želi izjasniti na ovu temu. No, jedan od klijenata kaže: „Tužno je da neko u današnje vrijeme želi napraviti politički iskorak rasističkim parolama. Šteta. Mislim da moramo jedni s drugima komunicirati i sarađivati, a ne okretati se jedan protiv drugog“.

Mladić dvadesetih godina kaže kako želi dati svoj doprinos izborima. Rođen je i odrastao ovdje. Njegovi roditelji su u Austriju došli iz Turske. On kaže kako se ne osjeća „domaćim“ ni ovdje, ni dole u Turskoj, te dodaje:

Protesti protiv rasizma. Ljudi u koloni nose natpis: Problem je rasizam

U Austriji, po mišljenju mnogih, nema mjesta rasizmu

„Mi ustvari nemamo svoje domovine. U Turskoj smo evropski Turci, a ovdje smo stranci. Crna kosa, crne oči. Iz aviona se vidi da si stranac. Bez obzira koliko dugo si ovdje, nemaš šansi“.

Šta su domaći, a šta stranci

U jednoj prodavnici, gdje se godinama prodaje turski ćevap, „döner“, vlasnik komentariše kako se samo može nasmijati na desničarske parole, tipa “Austrija-Austrijancima“. On kaže:

„Pravih Austrijanaca je danas samo deset posto. Ostalo su Nijemci, Mađari, Česi, Slovaci. Kada nekog Austrijanca pitate odakle dolazi, odgovor je najčešće: Roditelji su mi Mađari. A riječ je o pravim Austrijancima. Mene ne zanima ni to odakle su roditelji desničarskih lidera Hajdera i Štrahesa“.

Alpi

Austrija, tzv. Alpska republika, je za mnoge useljenike prava domovina

Jedan Austrijanac za stolom sa zanimanjem prati diskusiju i ponosno dovikuje: „Moja druga, ali prava domovina, je Austrija. Volim Austriju i živjela Austrija.“

Ovaj učitelj po zanimanju dodaje kako 25 godina živi u Beču. Glasaće, kaže, sa socijaldemokrate ili zelene. Desničarske stranke su bez šansi. On kaže:

„To je neljudski, ta njihova politika. Po meni bi čitava Evropa trebala postati jedna zemlja. Možda i čitav svijet. Čemu služe granice? Šta su domaći, a šta stranci“.

Vlasnik radnje zaključuje kako se treba okrenuti privredi i onome što je budućnost. Među Austrijancima, što nije zanemarljivo, na izborima za parlament je 1,4 miliona migrantsko-stranog porijekla, od toga je 250.000 sa područja bivše Jugoslavije.