1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Australija objavila rat morskim psima

Nakon sve više napada morskih pasa na plivače i surfere, vlada Zapadne Australije je odlučila pokrenuti likvidaciju morskih pasa koji se približe obali. Takva drastična akcija je izazvala i prosvjede.

Na području jugozapada Australije, osobito kod grada Pertha, samo u posljednje dvije godine sedam je osoba izgubilo živote od napada morskih pasa. Mnogo je i ozlijeđenih, ali već i bliski susret s tom morskom životinjom dugom nekoliko metara, koja je evolucijom postala gotovo savršen podvodni lovac i ubojica, baš svakog će turista odvratiti i od pomisli da ikad više u životu ode u Australiju.

To je postao problem kojim se pozabavila i vlada. Tako je ovog tjedna i posljednja instanca odobrila mjere likvidacije velikih pasa koji se približavaju obali. Plan predviđa stvaranje 72 zone oko ugroženih plaža, takozvanih "linija bačvi" postavljenih jedan kilometar od obale.

Ta linija se sastoji od sustava mreža i udica sa mamcima, a vlada je angažirala privatne tvrtke da likvidiraju svakog psa koji se tamo ulovi ako je duži od tri metra. Ta mjera ima ograničeno trajanje i taj "rat" će trajati od početka sljedećeg tjedna do 30. travnja.

Sve ih je više

Colin Barnett, predsjednik vlade australske pokrajine Zapadna Australija, smatra kako je preostala samo takva mjera da bi zaštitio većinu stanovništva svoje domovine: "Znam da mnogi stanovnici Zapadne Australije vole more, rone, surfaju, plivaju i odlaze na plažu s obiteljima. Svi oni žele bolju zaštitu od opasnih morskih pasa koji prijete na našim plažama."

Jedan od najpoznatijih australskih surfera Gary McCormick podržava ovaj plan pokrajinske vlade. On surfa na tom području već više od pet desetljeća i uvjeren je kako se promijenila bio-ravnoteža i kako ima sve više opasnih nemani. Indirektno, zapravo su mjere zaštite okoliša i dovele do više morskih pasa.

Jer, zbog zabrane ulova je sve više kitova i tuljana, a njihova populacija privlači sve više njihovih prirodnih neprijatelja, morskih pasa. Osobito privlači najopasniju pasminu među njima, veliku bijelu psinu. Prema njegovom mišljenju, nema drugog izbora nego likvidirati barem određen broj tih opasnih životinja: "Morski psi su oteli i neke moje prijatelje. Ljude koji su surfali desetljećima. I odjednom počinju opažati te bijele peraje kako dolaze prema njima. Na nesreću, neki ih ne opaze i plate najvišu cijenu."

Žrtva morskog psa protiv pokolja

"To nije usamljen problem", tvrdi surfer McCormick. "Surferi će i dalje ginuti, a Australija će izbiti na glas kao jedno od najgorih odredišta za surfanje."

Koliko je opasan susret surfera s morskim psom odlično zna i Paul de Gelder. On je surfao po zaljevu Sydneya kada ga je 2009. napao morski pas i "navlačio ga kao da je lutka od krpa". "Užasno sam se bojao morskih pasa i prije nego što me je napao. To je valjda urođen strah da te pojede neka zvijer", objašnjava de Gelder. Iz tog napada je izvukao živu glavu, ali je izgubio jednu šaku i jednu nogu. Ali sad je ipak protiv odluke vlade da likvidira velike morske pse!

"Takva mjera sigurno može pomoći da se zaustave takvi napadi morskih pasa kakvog sam i ja preživio", kaže de Gelder. "Ali velika bijela psina je na popisu ugroženih životinjskih vrsta i sad je predsjednik pokrajinske vlade odlučio da ih pobije koliko ih može pobiti. To jednostavno nema nikakvog smisla."

Paul de Gelder

Paul de Gelder

A kad čak i neke žrtve morskih pasa sumnjaju u smisao takvog "rata", još je više protivnika među australskim stanovništvom koji nemaju takvo neugodno iskustvo. William Robbins je biolog i on smatra kako vlada uopće ne shvaća što tu čini: "Velike bijele psine se ne kote prije nego što navrše barem desetu godinu, a i onda imaju samo nekoliko mladunčadi. Ako dakle uklonite te primjerke, to će imati dugoročne posljedice po čitavu populaciju."

Iskustva da može i drukčije

Taj biolog upozorava kako takve zamke za morske pse predstavljaju opasnost i za druge životinjske vrste koje nisu opasne za ljude. To se vidjelo i u Južnoafričkoj Republici. I tamo su postavljene takve zone "linije bačvi" koje su uspjele prorijediti napade na plivače. Ali to je koštalo života i brojne delfine, kornjače, kitove i raže, koje su se uhvatile u postavljene zamke, objašnjava nam Alison Kock. Ona je stručnjakinja za biologiju mora i vodi istraživanje organizacije Shark Spotters u južnoafričkom lučkom gradu Kapstadtu. Ta organizacija se bavi i sigurnošću morskih pasa i ljudi na plažama pa tako organizira dežurstva na popularnim plažama i upozorava na opasnost od morskih pasa. To, prema mišljenju Alison Kock, funkcionira: "Izgleda da smo našli ravnotežu između sigurnosti ljudi, a da ne primjenjujemo metode uništavanja."

Australski biolog Robbins navodi i primjer Brazila koji dokazuje da morske pse nije potrebno baš ubijati. Tamo su pred plažama tek hvatali životinje u mreže i odvlačili ih daleko na pučinu gdje bi ih puštali na slobodu. Takvo iskustvo nije ugodno niti tim životinjama i izgleda da se nekako "pročulo" i među psinama što ih čeka, ako se približe obali. U svakom slučaju, broj napada morskih pasa je opao za 97%!

Morski psi su dio naše prirode

Vlada pokrajine Zapadne Australije tvrdi kako itekako želi neko manje krvavo rješenje i ističe da odvaja pet milijuna australskih dolara (oko 3,2 milijuna eura) za istraživanje nenasilnih metoda odvraćanja morskih pasa. Robbins pak tvrdi kako bi vlada onda trebala izdvojiti nešto novca i za obrazovanje ljudi. Mnogo bi pomoglo već kad bi se ljudima objasnila opasnost da na more odlaze u zoru ili sumrak, vrijeme dana kada morski psi najčešće idu u lov.

Bijeli morski pas za vrijeme lova

Bijeli morski pas za vrijeme lova

Ali sve u svemu, William Robbins smatra kako bi se ta opasnost od morskih pasa trebala sagledati koliko-toliko objektivno: "Napad morskog psa je jedna od onih stvari koje bude urođen životinjski strah kod ljudi. Prošle godine je bilo preko trideset puta više slučajeva smrti utapanjem nego od napada morskih pasa i ljudi bi tu opasnost trebali vidjeti u pravim razmjerima."

Paul de Gelder, surfer koji je preživio napad morskog psa, čak i bez ruke i noge jedva čeka da se opet vrati u more. Posve racionalno zna kako su upravo minimalne šanse da upravo njega opet napadne morski pas: "Zapravo se više ne bojim ničega. Morski pas još uvijek ima svoje mjesto u našem prirodnom okolišu i u našem svijetu. To su divlje životinje. A nitko od nas ne može očekivati da bude 100% siguran, bez obzira gdje se nalazio."

Autori: Natalie Muller / Anđelko Šubić

Odgovorna urednica: Marina Martinović