1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Program

August

Konferencija o Zapadnom Balkanu održana u Berlinu je amo jedna od tema kojom su se bavili komentatori njemačke dnevne štampe u augustu 2014. godine.

Njemački list Frankfurter Allgemeine Zeitung u članku pod nazivom: "Papagaj sa dvojnim državljanstvom" piše: "Vođa Srba u BiH ima dva zanimanja. Glavno kao predsjednik Republike Srpske, koja obuhvata otprilike polovinu BiH. U razmacima od po dva do tri mjeseca, Dodik međutim daje intervjue u kojima objašnjava zašto je BiH kao država suvišna kao i da je Srbi prvom pogodnom prilikom putem referenduma za nezavisnost trebaju napustiti i priključiti se Srbiji. Kada pojašnjava razloge za svoju 'bosnofobiju' redovno je u vrhunskoj retoričkoj formi. Bosna je, kako kaže, 'apsolutno iluzorna priča' a stranci poslani u Sarajevo da spriječe raspad BiH - 'šestorazredni diplomati'. Tako je to godinama.

"Pred parlamentarne izbore u BiH je otišao i korak dalje. Za beogradski 'Danas' je izjavio da je dobio državljanstvo Srbije. Zahvalio se premijeru Srbije Vučiću za ubrzanu proceduru oko dobijanja pasoša. Potom je zatražio da se svim bosanskim Srbima dodijeli pasoš Srbije, 'kako bismo pokazali našu povezanost sa maticom, koju smatramo svojom domovinom'."

BiH gleda u pravcu Turske

Neue Zuercher Zeitung je u augustu objavio tekst o tome kako je pobjeda Redžepa Taiba Erdoana na predsjedničkim izborima u Turskoj u BiH primljena s velikom pažnjom.

„Na kraju predizborne kampanje u Turskoj predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović, uključio se video vezom na završni skup Redžepa Taiba Erdoana. On je kandidatu za predsjedničku funkciju u Turskoj poželio najmanje dva mandata. Izetbegović je rekao kako je Erdoan „naš vođa“ koji nije ponovo ojačao samo Tursku, već je generalno vratio ponos muslimanima – prije svih Bošnjacima“, piše NZZ.

NNZ piše kako je i sam Erdoan u svom pozdravnom govoru nakon pobjede na izborima uputio poruke na adrese vođa bošnjačke elite: „On je rekao da nije pobijedio samo on, već cijela Turska, a time i Kabul, Bejrut, Sarajevo, Skopje, Damask, Ramala, Gaza i Jeruzalem. Izetbegović u svojim željama nije imao samo u mislima Erdoanovu predizbornu kampanju, već i svoju vlastitu. U jesen se i u BiH održavaju parlamentarni izbori. Uobičajeno je da političari iz sve tri etničke grupe, Bošnjaci, Srbi i Hrvati, pri tome osiguravaju podršku svojih zaštitničkih država. Značenje Turske za BiH je posljednjih godina povećano. Ono proizilazi iz strategije Ankare da preko takozvane „soft power“ i ekonomskih veza poveća utjecaj u zemljama bivšeg Osmanskog carstva. Skoro svugdje su revolucije i ratovi uništili ovaj projekt. No ne i na Balkanu gdje su ostvarene bliske veze sa muslimanima u BiH, Kosovu, Albaniji i na Sandžaku. Njihova baza su zajedničko istorijsko naslijeđe i islam. Turska se prije svega bazira na obrazovnom sistemu, nastavi vjeronauke i očuvanju osmanlijskih kulturnih spomenika“, piše NZZ.

Konferencija o Balkanu - prvo reforme, pa članstvo u EU

Konferencija o zapadnom Balkanu, održana u Berlinu, tema je kojom su se bavili komentatori dnevne štampe na njemačkom jeziku. „Impuls je cilj“, „Dobre perspektive“, samo su neki od naslova komentara.

„Impuls je cilj“, naslov je teksta u listu „Süddeutsche Zeitung“ u kojem pored ostalog piše da je „na konferenciji o zapadnom Balkanu bilo puno retorike, a skoro nimalo rezultata“.

List navodi da „balkanska konferencija nije ponudila opipljive rezultate. Doduše, to niko nije ni očekivao. Predstavnik njemačke vlade kaže `cilj je davanje impulsa`. Pri tome na zapadnom Balkanu ima dovoljno problema koji čekaju na rješenje. Bez obzira na mnogo retorike o normalizaciji stanja između Srbije i Kosova i dalje nedostaje dogovor o budućoj saradnji. Također nije na vidiku ni inicijativa za oživljavanje zastalog reformskog procesa u BiH: bez reforme Ustava i jačeg zahvata Međunarodne zajednice, zemlja podijeljena između Bošnjaka, Srba i Hrvata, prema procjeni stručnjaka, politički i privredno ostaje paralizovana“.

Konferecijom u Berlinu se bavio i „Frankfurter Allgemeine zeitung“ koji u komentaru pod nazivom „Perspektive“ pored ostalog piše: „Kada nekog pozivate u goste, onda se trudite da širite lijepe vijesti. Upravo je to bila računica njemačke vlade, kada je u Berlin pozvala šefova vlada zemalja zapadnog Balkana. `Budućnost zemalja zapadnog Balkana je u Evropskoj uniji`, rekao je njemački ministar privrede Gabriel. Ministar na sreću nije navodio konkretne termine“.

„Svakako da se evropska perspektiva‘ može pozitivno odraziti na unutrašnjo-političke prilike u regionu, ali koliko brzo sve to može da se promiјeni, vidјeli smo u slučaju Rumunije i Bugarske. Jer danas niko ne dovodi u pitanje da su ove države primljene u Unije u pravom trenutku. Skeptičnost nameću i konflikti na prostorima zapadnog Balkana, koje bi u slučaju brzog prijema u svoje redove, EU unijela u svoje dvorište. To naravno nije u suprotnosti sa potrebom da sa ovim regionom uspostave bliski odnosi. Možda ne bi bilo loše posegnuti sa formulacijom, kojoj se pribjegava u slučaju Turske: 'privilegovano partnerstvo‘. Dugoročno gledano sve je moguće“, zaključuje FAZ.

default

Kako se raspala Jugoslavija?

Ratna dešavanja koja su pratila raspad SFRJ bila su razorna za region. Novonastale države izlaz iz krize vide u ulasku u EU. Jedan od uslova za brže eurointegracije, koji stiže iz Brisela, jeste regionalna saradnja.