1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Audijencija kod „pape kompjuterskih virusa“

Internet prerasta u jezgro kriminala. Ataci sve raznovrsnijih virusa ugrožavaju korisnike, preduzeća i institucije. Tako tvrdi Jevgenij Kasperski, šef istoimenog instituta za istraživanje i razvoj antivirusnih sistema.

Jevgenij Kasperski

Jevgenij Kasperski

Kaspersky Lab - posjeta ruskog predsjednika Medvedjeva

Kaspersky Lab - posjeta ruskog predsjednika Medvedjeva

Ugodan ljetni dan u Moskvi. Na putu smo od aerodroma do Kaspersky Lab-a, sjedišta vodećeg preduzeća za razvoj antivirusnih sistema u Rusiji. Malo je onih koji se tako dobro razumiju u trojanske konje, računarske crve, viruse i hakere kao osnivač i direktor firme Jevgenij Kasperski. Fanovi ga puni divljenja zovu „papa virusa“.

Susrećemo se sa ovim, kako sam priznaje, strastvenim pušačem u konferencijskoj sali jednog moskovskog hotela. Odjeven je u neku neformalnu majicu i obične farmerke, te nam, smijući se i sa mnogo iskrenog oduševljenja priča o svojoj prvoj velikoj ljubavi: „Sa nekih deset do dvanaest godina razvio sam izuzetnu strast prema matematičkim zadacima i formulama.“

Ruska karijera

Rođen 1965. u ruskom Novorosijsku, Kasperski je najprije završio studij kriptografije, komunikacija i informatičkih sistema na Institutu čuvene ruske obavještajne službe KGB-a. Krajem osamdesetih je onda razotkrio svoj prvi virus, te se od tada pretvorio u pasioniranog istraživatelja istih. „Historija ili književnost me nikada nisu naročito zanimali“, rezimira Kasperski, „mislim da sam tada bio prilično nedisciplinovan, pravi razbojnik“. Brzo dodaje kako zapravo nikada nije radio direktno za KGB, samo za Ministarstvo odbrane svoje države. Pitanje da li bi i danas mogao zamisliti suradnju sa Ministarstvom odbrane ipak ostavlja otvoreno.

Žena ispred kompjutera na kojemu stoji virus alarm

Kasperski se bori protiv internetskih virusnih pošasti

Iz nestašnog dječaka, koji je sakupljao računarske viruse kao što bi njegovi vršnjaci istovremeno prikupljali sličice fudbalera ili poštanske markice, nakon završetka Hladnoga rata ipak je izrastao iznimno uspješan biznismen. 1997., zajedno sa tadašnjom suprugom Natalijom, osniva kompaniju Kaspersky Lab. Njegovi softveri za zaštitu računara od napada raznovrsnih virusa, kompjuterskih crva i hakera obično se nalaze među najboljima po ocjenama testova i stručnih časopisa. Firma trenutno broji oko 550 zaposlenih u ukupno jedanaest ureda rasprostranjenih po Njemačkoj, Francuskoj, Velikoj Britaniji i Sjedinjenim Američkim Državama. Među Kasperskijevim klijentima nalaze se, kako velika američka preduzeća, tako i brojne srednje ili manje firme širom svijeta.

Internet kriminal u porastu

Kompanije poput Kaspersky Lab-a, koje razvijaju i prodaju antivirusne i druge sigurnosne softvere, traženije su nego ikad prije. Kaspersky to objašnjava snažnim porastom stope internet kriminala posljednjih godina: „Prije 15 godina, kada je internet još bio u dječijim cipelama, nije bilo toliko mogućnosti zarade novca preko njega.“ Kao posljedica njegovog enormnog razvoja i širenja po cijelom svijetu, narasla je, međutim, i jedna nova generacija autora virusa, koju više ne čine mladi buntovnici sa željom da promijene svijet ili se dokažu na taj način, već organizirane kriminalne bande. Kaspersky podvlači bilans: „Sigurno 90% trojanskih virusa danas se prave kako bi se došlo do ličnih i bankovnih podataka korisnika.“ Organizirani internet kriminal

Kompjuterska radna površina sa fotografijom crva

Kasperski se dobro razumije u trojanere, crve, viruse i zna kako razmišljaju hakeri

doživio je pravi bum i zahvaljujući novoj generaciji mobilnih telefona, tzv. smartphones („pametnih telefona“), koji su sve češća meta hakera. Uznemiravajući zaključak koji iz svega izvodi Kasperski je da će hakera biti dok god postoje i računari.

Najveći broj virusa danas korijene vuče iz Kine, Brazila i Rusije, a znatno manje ih je iz industrijskih zemalja Zapada. Kaspersky to objašnjava na slijedeći način: Prije svega je stopa kriminala u ekonomski razvijenim zemljama svakako znatno manja, a i mentalitet naroda igra važnu ulogu. „U Japanu recimo ne nastaju virusi, jer Japanci jednostavno ne počinjavaju internet kriminal, obzirom na to da je to kod njih velika sramota.“

Internet i terorizam

Kaspersky se također oštro suprotstavlja tezi da IT-sigurnosne kompanije namjerno stvaraju paniku kod korisnika zbog vlastitih finansijskih interesa. On situaciju smatra čak još dramatičnijom, te napominje kako se kriminalne virtuelne mreže daju iskoristiti i za potencijalne terorističke napade. Poput svih svojih saradnika, i sam direktor je uvijek na oprezu: „Rad sa kompjuterskim virusima nas je učinio zaista paranoičnima. Što se sigurnosti tiče, za sebe mogu reći da sam uistinu paranoičar.“

Autori: Michael Marek / Azra Avdagić

Odgovorna urednica: Marina Martinović