1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Atentator i simbol otpora nacistima

20. jul u Njemačkoj je dan sjećanja na borce pokreta otpora protiv nacista. Na taj dan 1944. propao je atentat na Hitlera koji je izveo Klaus Šenk Graf Štaufenberg. Državni udar nije uspio, a zavjerenici su pogubljeni.

Klaus Šenk Štaufenberg je pokušao atentat na Hitlera

Klaus Šenk Štaufenberg je pokušao atentat na Hitlera

Spomen ploča Štaufenbergu

Spomen ploča Štaufenbergu

„Želimo novi poredak u kome će svi Nijemci biti nosioci države, u kojem će im pravo i pravda biti zagarantovani. Klaus Graf Šenk von Štaufenberg, rođen 15. novembra 1907."

Ovaj natpis na spomen ploči od livenog gvožđa pozdravlja posjetioce dvorca u Jetingenu. On pripada jednoj njemačkoj plemićkoj porodici i nalazi se između Ulma i Augzburga, južno od Dunava. Tu je rođen Klaus Graf Šenk von Štaufenberg, kao treće i najmlađe dijete. Njegov otac služio je u gardi virtemberškog kralja, a mladi Štaufenberg takođe se odlučio za poziv oficira.

Vojnička tradicija

Svake godine se u dvorištu Ministarstva odbrane odaje pošta članovima pokreta otpora

Svake godine se u dvorištu Ministarstva odbrane odaje pošta članovima pokreta otpora

Sa 19 godina Štaufenberg se priključuje konjičkom puku u Bambergu. Zatim odlazi u konjičku školu u Hanoveru, potom na vojnu akademiju u Berlinu. I uvijek je jedan od najboljih. Na početku podržava nacional-socijalizam i Hitlera koji obećava istupanje iz Versajskog ugovora iz 1919. Većina Nijemaca doživljava Versajski ugovor kao poražavajući. Kada je 1938. u Njemačkoj počelo spaljivanje sinagoga, Štaufenberg počinje da mijenja mišljenje.

Po izbijanju Drugog svjetskog rata, on služi kao major u Francuskoj, Poljskoj, Rusiji. Prijavio se za službu na frontu kako bi, kako je napisao, "izašao iz ludnice". Gledajući ubijanje Jevreja na Istočnom frontu, postao je ljuti protivnik Hitlera. Ali, on je još uvijek pod vojničkom zakletvom i još uvijek nosi uniformu Vermahta.

Otrježnjenje na frontu

Tokom jedne operacije u Africi Štaufenberg je izgubio oko i desnu ruku. Ubrzo, kao ratni invalid, dobija posao u kancelariji - i sada ima pristup Firerovom sjedištu. Tu mu je sinulo - da bi se Njemačka spasila, Hitler mora da umre. Svoj tajni plan nazvao je Valkira.

Zajedno sa članovima "Krajsauerovog kružoka" - jednog civilnog pokreta otpora, Štaufenberg priprema atentat na Hitlera. Izvodi ga 20. jula 1944, u 12 sati i 42 minuta. Štaufenberg postavlja bombu u Hilterovom bunkeru, u takozvanoj vučjoj jazbini. Kada je bomba eksplodirala, on je već sjedio u avionu za Berlin. Vjeruje da je diktator mrtav i ne zna da je Hitler preživio.

Sin je preživio progon nacista: Franc Ludvig Šenk Graf fon Štaufenberg

Sin je preživio progon nacista: Franc Ludvig Šenk Graf fon Štaufenberg

Hitler potom drži govor na radiju, kao dokaz da je i dalje živ. Ministar propagande Jozef Gebels osuđuje atentat u radijskom govoru.

„Počinjen rukom zločinca, u društvu ambiciozne, beskrupulozne klike najamnika i kockara, digao je ruku na život koji je najvrjedniji od svih života na Zemlji u namjeri da ga ugasi."

Smrt u dvorištu Ministarstva odbrane

Ne znajući ishod, Štaufenberg pokušava da sprovede državni udar u djelo, ali uzalud, jer su se ključni saveznici predomislili i odustali.

Iste noći Hitlerovi ljudi su ga uhapsili i ubili zajedno sa ostalim članovima pokreta otpora u dvorištu Bendlerbloksa - zgrade današnjeg Ministarstva odbrane u Berlinu.

Poslije Štaufenbergove smrti, njegova porodica je uhapšena. Roditelji, braća, rođaci - završili su u koncentracionom logoru ili su pogubljeni. Štaufenbergov leš je spaljen, a pepeo rasut.

Autor: Richard Fuchs/Tijana Milunović

Odg. ur.: Azer Slanjankić

Audio i video zapisi na tu temu