1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Atentat na Hitlera: ljudi koji su branili ljudskost

Prije tačno 69 godina je velika grupa zavjerenika izvela neuspješni atentat na Adolfa Hitlera. Taj pokušaj uglavnom se vezuje uz Klausa fon Štaufenberga, ali sada jedna knjiga rasvjetljava priče i nepoznatih zavjerenika.

Proces protiv atentatora pred zloglasnim Narodnim sudom nacional-socijalista bio je farsa prvog reda. Predsjednik suda Roland Frajzler ima direktno Hilterovo naređenje da zavjerenicima skine glave, ali da im uz život oduzme i svako dostojanstvo.

Buchcover Stauffenbergs Gefährten Antje Vollmer Lars-Broder Keil

Naslovnica knjige "Štaufenbergovi saputnici - sudbina nepoznatih zavjerenika"

Među četvoricom ljudi koji su na optuženičku klupu sjeli 7. i 8. avgusta 1944. nalazio se i jedan od najmlađih zavjerenika protiv Hitlera – Fridrih Karl Klauzing. Predsjednik suda Frajzler nikako ne može da razumije da je Klauzing upravo zbog dostojanstva i krenuo u opasnu zavjeru protiv Firera.

Sudbine deset nepoznatih

Klauzing je jedan od čak 2.000 ljudi koji su na ovaj ili onaj način učestvovali u pobuni. 200 ubrzo biva pogubljeno, od toga veliki broj viđenih oficira i političara. U akcijama koje slijede, skoro 5.000 pripadnika Pokreta otpora biće likvidirano. Međutim, o Klauzingu i stotinama drugih zavjerenika malo se zna. Javnost danas pobunu često vezuje samo uz pukovnika Klausa fon Štaufenberga, koji je unio eksploziv u Hitlerovu Vučiju jamu, komandno sklonište kod Rastenburga u današnjoj Poljskoj.

Fotografija do sada malo poznatog Klauzinga sada se nalazi na koricama knjige „Štaufenbergovi saputnici – sudbina nepoznatih zavjerenika“. „Ova fotografija ilustruje napore zavjerenika, ali i njihovu društvenu usamljenost. To svakako nije fotografija heroja“, kaže koautorka Antje Folmer. Ova teološkinja i publicistkinja 11 godina bila je potpredsjednica Bundestaga ispred stranke Zelenih. Zajedno sa novinarom Lars-Broderom Kajlom ispričala je sudbine deset nepoznatih zavjerenika, među njima i Fridriha Karla Klauzinga. „Njemu je bilo posebno teško jer dolazi iz porodice ubjeđenih nacional-socijalista i od toga je morao da se distancira“, kaže Folmerova.

Friedrich Karl Klausing Anklage Stauffenberg Attentäter Gerichtssaal Anklagebank

Fridrih Karl Klausing u sudu

Moglo je da uspije…

Kajl priča o nezahvalnom položaju mreže zavjerenika: „Atentatori su osjetili da su u manjini, da će ih državni udar ostaviti na vjetrometini. Znali su da većina sunarodnika neće pozdraviti taj potez.“ Uprkos tome, Hitlerovi neistomišljenici kroz cijelu zemlju razgranali su mrežu sastavljenu od vojnika i civila. Nije se radilo samo o ubistvu jednog tiranina, nego o promjeni čitave paradigme. „Postojali su planovi za civilnu prelaznu vladu“, dodaje Kajl.

Onda je došao 20. jul 1944. Nije to ni izbliza bio piratski, junački juriš nego dobro osmišljena akcija. Autori nove knjige poslije obimnih istraživanja tvrde – čitav plan o promjeni režima je mogao da uspije, ali pod uslovom da je Hitler toga dana bio ubijen. Ipak, diktator je samo blago povrijeđen nakon detonacije eksploziva koji je Štaufenberg postavio ispod stola za kojim su Hitler i vojni vrh razmatrali nastavak rata.

Danas se atentat potcjenjuje

Posljednjih decenija se sve češće čuje mišljenje da su „julski zavjerenici“ loše planirali i amaterski izveli atentat. „To nije tačno“, kategorična je Antje Folmer. „Bitno je shvatiti da u tom trenutku još samo oko 200 ljudi uopšte ima pristup Hitleru. Diktator je postao veoma nepovjerljiv.“ Autorka smatra da se danas plan za svrgavanje nacista potcejnjuje iako je to bila najozbiljnija akcija sa realnim šansama da se zemlja i svijet oslobode Hitlera i njegovih saradnika.

Politikerin Antje Vollmer Autor Lars-Broder Keil Stauffenbergs Gefährten Buch

Antje Folmer i Lars-Broder Kajl

Knjiga o malo poznatim zavjerenicima najprije je trebalo da se zove „Deset pravednika“ – taj radni naslov podsjeća na starozavjetnu priču o Avramu koji je pokušao da spase Sodomu i Gomoru od uništenja. Bog je obećao da neće uništiti gradove ako se u njima nađe makar deset pravednika, ali Avram nije mogao da ih nađe. „Radni naslov je trebalo da ilustruje da su zaverenici protiv Hitlera bili samo kap u moru saradnika i simpatizera režima“, objašnjava Antje Folmer.

Dodaje da bi današnja generacija morala da prepozna žrtvu tih ljudi koji su prihvatili sve posljedice za sebe i svoje porodice da bi srušili diktaturu. „To su bili ljudi koji su branili ljudskost, koji su ustali za svoja ubjeđenja iako je uspjeh bio nesiguran“, zaključuje ona.

Autori: Birgit Gerc / Nemanja Rujević

Odgovorni urednik: Svetozar Savić