1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Asad želi prividan demokratski reizbor

Uprkos građanskom ratu Sirija želi da se 3. juna u toj zemlji održe predsjednički izbori. Protivnici vlade u Damasku i Zapad govore da je riječ o farsi.

Zašto predsjednik Bašar al Asad dozvoljava izbore u sred građanskog rata?

Sirijski vlastodržac se, uprkos ogromnoj kritici, čvrsto drži odluke da izbori treba da se održe 3. juna. Izlaznost na birališta bi trebalo da da legitimitet njegovoj vladavini, objašnjava Julien Barnes-Dacey, ekspert za Bliski istok iz Evropskog savjeta za međunarodne odnose (ECFR). "To će mu omogućiti da Sirijcima i svijetu kaže kako on ima novi mandat i da je pitanje prenosa vlasti na nekog drugog potpuno apsurdno", kaže ovaj stručnjak u razgovoru za Dojče vele. On smatra neupitnim da je ovaj izborni proces jedna vrsta prevare.

Kako reaguju sirijske opozicione grupe?

Pogledajte video 01:40

Sirijske izbjeglice u Libanu

Sirijska nacionalna koalicija kao krovna organizacija opozicije i pobunjeničkih grupa na izbore gleda kao na farsu. "Asadov režim nikada zapravo nije izabran ali ova porodična diktatura se održava na vlasti već 44 godine", saopštila ja ova organizacija. Jer, prije Bašara al Asada zemljom je vladao njegov otac Hafez. Sirijska nacionalna koalicija naglašava da u trenutku kada je trećina stanovništva raseljena ne mogu da se održe istinski izbori.

Kako reaguje međunarodna javnost?

Zapad i mnoge arapske zemlje striktno odbijaju izbore. Grupa "Prijatelji Sirije", kojoj pripadaju Njemačka, Francuska i Sjedinjene Države, osuđuju izbore i smatra ih nelegalnim. Jer, na taj način vođstvo u Damasku krši mirovni sporazum postignut u Ženevi. "Prijatelji Sirije" izbore vide kao "parodiju demokratije".

Ko su kandidati na ovim izborima?

Na izbornim listićima će biti tri imena: aktuelni predsjednik Bašar al Asad, bivši ministar Hasan al Nuri i poslanik Maher al Hadžar. Asadov reizbor je gotovo siguran. Barnes-Dacey kaže kako Asad s dvojicom kandidata želi da signalizara sljedeće: Pogledajte, imamo više kandidata i ovo su legitimni izbori. I nije naša krivica ako opozicija odbije da učestvuje". Međutim, za sirijskog aktivistu za ljudska prava Mustafu Haida kandidati na izborima su samo statisti. "Jer, najmanje jedan od njih dvojice je rekao kako je Asad njegov vođa i da će raditi isto onako kako to danas radi Asad", kritikuje Haid. Predstavnici opozicije u egzilu i kad bi prihvatili ne bi mogli učestvovati na izborima, jer u izbornom zakonu stoji da bi oni koji žele da se kandiduju na predsjedničkim izborima morali posljednjih deset godina živjeti u Siriji.

Gdje se uopšte može glasati?

Pošto podijeljene pobunjeničke grupacije odbijaju da učestvuju na izborima, to znači da samo Sirijci mogu da daju svoj glas i to na teritorijama koje su pod Asadovom kontrolom. A ni izbjeglice koje se nalaze unutar ili van Sirije, Barnes-Dacey kaže da neće moći da glasaju. A mnogi se pak pitaju zašto uopšte da glasaju kada je Asadova pobjeda bez dvojbe zagarantovana.

Flüchtlinge aus Syrien in Libyen

Sirijske izbjeglice

Sirijci koji žive u inostranstvu mogli su da glasaju 28. maja ukoliko su se prije toga registrovali u ambasadama te zemlje. U zemljama poput Libana i Brazila je to izvodljivo. Njemačka i Francuska tako nešto pak ne dopuštaju. Sirijska nacionalna koalicija pozdravlja odluku Francuske i Njemačke.

Kakav značaj imaju izbori na dalji konflikt?

Aktivista za ljudska prava Haid smatra da će diskusija u vezi mogućeg političkog rješenja u ovom slučaju biti samo još teža. Jer, Asad, koji na ovakav način obezbjeđuje sebi novi mandat, potpuno zatvara vrata dijalogu. Haid precizira da će se tako, kao jedina preostala mogućnost, samo pojačati borbe. Za Barnes-Daceya su izbori, kada se pogleda na borbe i duboku podijeljenost društva, sekundarna stvar. A uticaj na rezultate će se prije svega odigrati na bojnom polju.

Preporuka redakcije

Audio i video zapisi na tu temu