1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Arizona "pamti" i bolje dane

Izgrađena je na 45 hektara pored puta Orašje-Tuzla. Kultno je mjesto prve posljeratne bh. međuentitetske trgovine. Iako ovdje možete kupiti skoro sve što zamislite, najveća tržnica na Balkanu "pamti" i bolje dane.

Arizona ist Markt in der nähe vom Brcko-Distrikt in Bosnien und Herzegowina. Autor: DW/Emir Musli Brcko, Februar 2013

Bosnien und Herzegowina Arizona Market

Bosnien und Herzegowina Arizona Market Nedeljko Simic

Nedeljko Simić

- Prava koža?

- Prava koža, rođeni.

- Pošto je to?

- Petnaest maraka, rođeni.

- Ja sam novinar.

- A pošto se ti baviš time stvarno, evo tebi, dušo, za deset maraka.

Ovako je tekao razgovor s Nedeljkom Simićem koji prodaje kožne opasače. Rodom je iz Glamoča, a ratni vihor doveo ga je u Bosanski Šamac. Na Tržnicu Arizona u Brčko Distriktu dolazi da, kako kaže, zaradi koru hljeba, da ne krade, da živi poštenim životom.

Zakon je ubio pijacu?

Bosnien und Herzegowina Arizona Market

Za svakog ponešto!

Odmah nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma SFOR (The Stabilisation Force) je očistio minsko polje na kojem su potom počele nicati drvene pijačne barake. Nekada improvizirana, Arizona je danas infrastrukturno i pravno uređena, ali Simić kaže da nije više ono što je bila.

"Zamisao je bila da se otvaranjem pijace, poslije prokletog ovog rata, ljudi počnu viđati, da komuniciraju. Sad je slobodno, samo što su velike obaveze. Ovdje su veće dažbine nego usred Zagreba, usred Sarajeva, usred Beograda. To je tako, da su 'knjige' i zakon, ubile pijacu."

Bosnien und Herzegowina Arizona Market Nedzad Imsirovic

Nedžad Imširović

Nedžad Imširović iz Orašja od prvog dana trguje na Arizoni. Kaže da je ona sada ogromni tržni centar sa 3.000 prodavnica, kafića i restorana. Ipak, nostalgično se prisjeća pijace i prvih susreta pripadnika nekada zaraćenih strana. "To je bilo jedno bogatstvo, jedan rudnik blaga. Ljudi su se sastajali sa svih strana svijeta, nije ih interesovala ni vjera ni nacija ni ko si ni šta si. Ljudi su išli da zarade dinar, a ne da ih interesuje to što ostaje iza nas."

PDV i računovođstvo

Vlada Brčko Distrikta 2001. godine je organizirala izgradnju nove tržnice Arizona. Radovi su bili vrijedni oko 50 miliona eura, a nova tržnica otvorena je u novembru 2004. Osim trgovaca sa prostora bivše Jugoslavije, danas se ovdje trgovinom bave i Grci, Turci, Mađari, Talijani, Kinezi. Svaka poslovna jedinica uredno je prijavljena i plaća porez i doprinose.

Bosnien und Herzegowina Arizona Market Rahmija Seckin

Rahmija Sečkin vratio se korijenima...

"Još bi trebalo popraviti da se omogući strancima koji hoće ovdje da ulažu kapital, da im se to omogući malo lakše po zakonu. To dugo traje i malo je poteško. Mislim, kada bi se sredilo malo bolje da bi bilo bolje za Bosnu", priča Rahmija Sečkin koji ističe da je porijeklom Bošnjak. Njegov pradjed Pašo u Tursku se odselio 1893. godine, a Rahmija je 2001. godine prvi put došao u BiH. Nastanio se u Tuzli, potom u Srebreniku, a već šest mjeseci posluje na Arizoni. Rahmiji u poslu pomaže i snaha Snježana koja je rodom iz okoline Zagreba.

"Firma funkcionira već dvije godine, ali smo je mi preuzeli u devetom mjesecu. Prodajemo vlažne maramice, pelene, proizvode za higijenu uglavnom. Mislim, mi smo tek počeli tako da, uglavnom, PDV i sve što se treba plaćati zakonski, sve ide normalno. Pa, za sada je OK, malo je posla, ali vjerujem da će se širiti."

Budućnost Arizone

Ismet Dedejić bio je u izvršnoj vlasti Brčko Distrikta kada je odlučeno da se Arizona stavi pod zakonsku kontrolu. Prikupljeni porez od oko 18 miliona KM godišnje bio je značajan za razvoj Distrikta, ali i za održivost povratka. Kaže da nisu do kraja ispunjene obaveze prema investitoru jer je Vlada Brčko Distrikta dopustila otvaranje nekoliko velikih tržnih centara. Dupliranje kapaciteta i ekonomska kriza doveli su do smanjenja obima poslovanja.

Dedejić smatra da sa ulaskom Hrvatske u EU Arizona dobija novi značaj. "Ona, ipak, još uvijek zapošljava oko 3.000 ljudi. Gdje bi ti ljudi radili da nije bilo Arizone? I ona ima svoju budućnost jer, ipak, tri hiljade poduzetnika razmišlja o njoj kako da je razvije, a postoji najmodernija infrastruktura. Na žalost, druga faza je bila po tom projektu, koji sam ja radio, da se tamo razvijaju proizvodne djelatnosti. To se nije uspjelo i, mislim, doći će neka bolja vremena."

Autor: Emir Musli

Odgovorni urednik: Svetozar Savić