1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

„Arapi finansiraju islamiste na Balkanu“

17. maj 2017

Štampa na njemačkom jeziku analizira uticaj Saudijske Arabije i Turske na Balkanu i bavi se Kosovom povodom raspisivanja prijevremenih izbora. Stranka Ljevice kritikuje njemačku vladu zbog njenog odnosa prema Kosovu.

https://p.dw.com/p/2d5j2
Foto: Reuters/Hazir Reka

"Arapi finansiraju islamiste na Balkanu", naslov je teksta u listu „Die Welt" u kojem Marcel Leubecher piše da njemačka vlada prati uticaj islamista na Zapadnom Balkanu koji dolazi preko Saudijske Arabije i drugih zalivskih zemalja.

„Misionarske organizacije Saudijske Arabije aktivne su i na Kosovu i tamo šire vehabijsku interpretaciju islama, na primjer, slanjem propovjednika" – prenosi njemačka vlada u odgovoru na pitanje poslaničkog kluba Ljevice. Sevim Dagdelen, poslanica te stranke, upozorava: „Pred očima KFOR-a, Kosovo se razvilo u islamistički teroristički centar u regionu. Skandalozno je to što su zahvaljujući prisustvu njemačkih vojnika saudijski propovjednici nasilja i mržnje neometano mogli da postave ideološku osnovu za to."

„Od njemačke vlade se traži da više ne prikazuje uljepšano situaciju na Kosovu i da ne ostavlja nejasnoće pred javnošću kada je riječ o konkretnim brojkama u vezi sa regrutovanjem ljudi za islamističke terorističke mreže kao što je IS i druge organizacije na području KFOR-a.“

Sevim Dagdelen iz Ljevice upire prstom i u njemačku vladu
Sevim Dagdelen iz Ljevice upire prstom i u njemačku vladuFoto: picture-alliance/Eventpress Stauffenberg

„Die Welt" piše i da njemačka vlada prati sve veći uticaj Turske na Balkanu i da je na upit Sevim Dagdelen odgovorila: „Otkako je 2002. godine AKP stupila na vlast, a posebno dok je premijrsku dužnost obavljao Ahmet Davutoglu,  došlo je do strateškog preustroja turske vanjske politike. Kao dio novog preustroja su postavljeni politički prioriteti u područjima koja su nekada bila dio Osmanskog carstva“. Prema saznanjima njemačke vlade se turski sukob između vladajuće partije AKP i Gülenovog pokreta prenosi na balkanske zemlje: Bosnu i Hercegovinu, Albaniju, Makedoniju i Kosovo. „Istina je da turska vlada nakon neuspjelog pokušaja puča u julu 2016. godine sa vladama ovih zemalja pojačano tematizira aktivnosti pokreta Fethullaha Gülena. Pri tome je turska vlada zatražila i zatvaranja nekih obrazovnih institucija za kojese smatra da pripadaju Gülenovom pokretu. Na Kosovu se nalazilo pet takvih institucija. Kosovo je 500 godina bilo pod turskom vlašću i jedan je od najsiromašnijih evropskih regiona", piše pored ostalog „Die Welt".

„Dagdelenova je ubijeđena da na Kosovu, području djelovanja KFOR-a, Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan ima odriješene ruke za svoju, kako kaže, neoosmansku imperijalnu politiku te da on istovremeno koristi mogućnost svog uticaja na Kosovu i za političke čistke", piše „Die Welt".

Izbori na Kosovu

Isti list objavio je i poduži članak pod naslovom „Haos na Kosovu“, ispod kojeg piše: „Privreda se oporavila, ali taj uspjeh ugrožava politička kriza“. „Ljeto 2015: u Njemačkoj se izbjeglička kriza približava vrhuncu. Pored Sirijaca i Avganistanaca, u zemlju je stiglo i mnogo ljudi iz Albanije i sa Kosova. Oni su izgubili nadu da će se u njihovim zemljama nešto promijeniti, da će tamo naći posao i moći da prehrane porodicu. Ali većina njih nije mogla da ostane. Nisu dobili azil, dobrovoljno su se vratili natrag ili su protjerani. Za dvije godine koje su od tada prošle, bar na Kosovu je nešto učinjeno.“

Prijeveremeni parlamentarni izbori na Kosovu zakazani su za 11. juni
Prijeveremeni parlamentarni izbori na Kosovu zakazani su za 11. juniFoto: Getty Images/AFP

„Ekonomski je u ovom vremenu sve išlo dosta bolje, iako na niskom nivou. Vlada je dobro radila, a podržao ju je i pohvalio i Međunarodni monetarni fond (MMF). No, baš sada se zemlja survala u političku krizu – čime je ugroženo ono što je do sada postignuto. Vlada je oborena izglasavanjem nepovjerenja u parlamentu. Predsjednik države Hašim Tači raspustio je parlament i otvorio put za održavanje novih izbora – do kojih će vjerovatno doći već sredinom juna. To izgleda kao normalna politička procedura. Međutim, iza toga su igre oko vlasti, korupcije i zaštite ratnih zločinaca.“

Više birača nego stanovnika

Austrijski Kurir prenosi da „oko mjesec dana pred prijevremene parlamentarne izbore na Kosovu mediji izvještavaju o nepravilnostima na biračkim spiskovima. Prema televizijskoj stanici RTK, upada u oči da je broj građana sa pravom glasa – računajući i Kosovare u inostranstvu – oko 1,9 miliona, što je više od broja stanovnika koji iznosi 1,8 miliona.“ Mediji tu veliku razliku tumače time što izborni spiskovi već godinama nisu aktuelizovani, a „Kurir" navodi da „list 'Zeri' upozorava da su te nepravilnosti u prošlosti vodile u masivne manipulacije na izborima."