1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Program

April

Korupcijom do "brze" diplome u BiH, jedan je od naslova koji se u aprilu mogao pročitati u štampi na njemačkom jeziku. Jedna od tema kojom se bavila štampa sa njemačkog govornog područja su mediji na Balkanu.

„U BiH privatni univerziteti niču kao gljive poslije kiše. Privatni univerziteti u BiH su poznati po tome da se na njima u najkraćem roku može doći do diplome“, piše list Neue Zürcher Zeitung. „Privatni univeziteti najviše posla imaju sa službenicima u državnoj službi kojima je potrebna dokvalifikacija. Diplome službenicima donose napredak u karijeri i bolju platu. Većina ih se odlučuje na seminare i studiranje uz rad. Njihova nova kvalifikacija je čista forma. Na radnom mjestu niko neće provjeravati da li su naučili nešto, ionako svoje radno mjesto dobijaju više na osnovu političke lojalnosti, a manje zbog svojih sposobnosti. Slobodno tržište je tako stvorilo neku vrstu pijace na kojoj se za novac kupuju akademske diplome i titule", piše reporter lista Neue Zürcher Zeitung.

"Ljudi u BiH su se oslobodili straha od političara"

Po prvi put nakon rata građani BiH su se suprotstavili svojim političarima. Bila je to tema jedne diskusije u Berlinu koju je organizovala fondacija Heinrich-Böll. List Neues Deutschland je prenio riječi Emina Eminagića iz nevladine organizacije Front slobode koji je rekao da je najveći uspjeh protesta da su se ljudi oslobodili straha i da su otkazali poslušnost autoritetima u vrhu vlasti. "22 godine su ljudi u BiH šutjeli. Više ne govorimo o etničkim konfliktima. Po prvi put nakon rata možemo govoriti o klasama". Politička klasa je nakon protesta izgubila neke privilegije, poput jednogodišnjeg dobijanja plate nakon prestanka bavljenja politikom. Ipak, malo je nade da će isti oni političari koji su zemlju doveli na rub katastrofe, biti u stanju da provedu reforme, bili su jedinstveni učesnici diskusije", piše Neues Deutschland.

Zaboravljena sloboda medija na Balkanu

List Handelsblatt analizira slobodu medija u balkanskim državama i konstatuje da je ona ugrožena: „Na Balkanu, zaboravljenom dijelu Evrope, sloboda medija je odista ugrožena. Poseban primjer je Srbija. U Evropi se niko ne interesuje za slobodu medija na Balkanu. Pri tome je upravo nezavisno i kritično novinarstvo preduslov za funkcionisanje demokratije. Njemačka, kao velika sila EU, trebalo bi ozbiljnije da shvati svoju vanjskopolitičku ulogu. Samo tako bi se ubrzao proces demokratizacije. Njemačka vlada ne bi trebalo da gleda u stranu, pogotovo kada čak i njemački poduzetnici iz političkih razloga imaju privredne probleme na Balkanu", stoji u listu Handelsblatt.

Bosna i Hercegovina na "Listi srama"

U članku pod nazivom "UN kritikuju BiH" - „Tageblatt Online“ je napisao da u svom najnovijem izvještaju o seksualnom nasilju u ratu, Ujedinjeni nacije oštro kritikuju BiH. „Ova evropska zemlja nalazi se na tzv. "Listi sramote" skupa sa 20 drugih država u kojima su žene, a dijelom i muškarci, bili žrtve seksualnog nasilja, koje je protiv civila upotrijebljeno kao oružje. Pri tome je BiH jedina evropska zemlja, dok su druge uglavnom zemlje Afrike i Azije.“

BiH je oštro kritikovana zbog odnosa prema silovanim ženama kao žrtvama rata okončanog prije 20 godina. Iako postoji 20.000 žrtava silovanja, rasvjetljavanje zločina je sporo ili se nikako ne događa. "To ima veze i s tim što su mnogi od osumnjičenih počinilaca na uticajnim funkcijama u državnom aparatu, posebno u policiji", kaže se u izvještaju UN-a. Ujedinjene nacije smatraju i da nedostaje političke volje za njihovo procesuiranje. Od 200 procesa za silovanje koji su pokrenuti od 1995, svega ih je 29 okončano presudom.

default

Kako se raspala Jugoslavija?

Ratna dešavanja koja su pratila raspad SFRJ bila su razorna za region. Novonastale države izlaz iz krize vide u ulasku u EU. Jedan od uslova za brže eurointegracije, koji stiže iz Brisela, jeste regionalna saradnja.