1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Apel za ukidanje slika s likovima Haških optuženika u RS

Gradimir Gojer uputio otvoreno pismo predsjedniku Vlade RS Miloradu Dodiku i članu Predsjedništva BiH Nebojši Radmanoviću, apelujući na njih da se založe protiv isticanja slika sa likovima koje potražuje Haški tribunal.

default

Prodaja slika i naslovnica knjiga Haških optuženika mora se zabraniti.

Scenarista i pisac, Gradimir Gojer u pismu ističe da se na javnim mjestima u RS pa čak i u centru Banjaluke javno prodaju slike, posteri, zastave i majce sa likovima osoba koje su na popisu haškog tribunala.

Sa majca, zastava, postera, čuturica, pa čak i sa naslovnica knjiga promatraju nas likovi Radovana Karadžića i Ratka Mladića, ističe između ostalog Gojer u otvorenom pismu. Gojer dodaje da je velika moć funkcija koju obavljaju premijer RS Milorad Dodik i član Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović te ih, kako kaže moli da učine napor da ono što čitav civilizovani svijet smatra zločincima od sada pa dovijeka ne naseljava štandove i police diljem ulica, gradova i sela u RS, kaže Gojer. S druge strane član Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović kaže da je ranije takvih stvari bilo mnogo više te da je to, kako kaže vrlo teško zabraniti. On podjeća da je Vlada RS u više navrata tražila da se to ne radi ali nije siguran da li je moguće to na neki način zabranjivati: «Dakle lično sam za to da se učini sve, ne samo apel, da toga ne bude. Ali želim podsjetiti ovom prilikom i gospodina Gojera, mog prijatelja, da toga ima ne samo kada je u pitanju RS i Banjaluka nego kada se odnosi i na druge i one koji su osuđeni a slikaju se po vrlo tiražnim medijima u BiH. Dakle apelujem da bude isti aršin za sve i mislim da tako možemo u BiH postizati rezultate. » To je samo prkos

Analitičar iz Banjaluke Ivan Šijaković kaže da taj fenomen isticanja obilježija ljudi koji imaju kriminalnu prošlost, predstavlja identifikaciju ljudi i gajenja imidža, te prkosa i suprostavljanju pritiscima. Međutim Šijaković smatra da to nije istinsko shvatanje tih ljudi kao heroja ali da je to u svakom slučaju odlika retrogradnog civilnog društva: «To je već po mom mišljenju izrugivanje i demokratiji i civilnom društvu ako vi na taj način prkosite i slavite nekoga ko je imao vrlo mutnu i sumnjivu prošlost ili za neke za koje se zna da su odgovorni za stradanje drugih ljudi. To ni u kom slučaju nije dobro i mislim da bi vlasti trebale da se pozabave da to skinu sa javnih mjesta. »

Ne ističu se samo likovi ratnih zločinaca u RS u poslednjih nekoliko dana, kaže Muharem Murselović iz Stranke za BiH. On podsjeća da je od kraja rata prisutno veličanje ratnih zločinaca i to je postala praksa koju niko ne spriječava: «Ja sam gledao na ulicama, čak i u Banjaluci, prodaju se majce sa likovima osumnjičenih i to je postalo kao nešto najnormalnije. Mislim da bi neko trebao to u svakom slučaju spriječiti i da oni koji su osumnjičeni ne bi smjeli biti tako javno isticani jer to ljudi doživljavaju kao nešto sasvim normalno a ja mislim da to nije normalno. »

Gradimir Gojer u otvorenom pismu apeluje na Dodika i Radmanovića da pokažu bar na ovaj način da se bore da se zločinci uklone sa javnih mjesta ako već ne mogu iz, kako kaže, naših moronosnih snova. To potvrđuje i Ivan Šijaković koji kaže da je kuća jedino mjesto za potpunom autonomijom dok je ulica javni prostor i ne samo stvar pojedinca već svih građana, gdje se pravila ponašanja moraju poštovati.