1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Anti-amerikanizam u Njemačkoj

Prije pet godina njemački kancelar gehrad Schroeder rekao je NE iračkom ratu. Otada se Njemačkom širi val anti-amerikanizma.

default

Da li će promjena tima u Bijeoj kući ublažiti anti-američko raspoloženje u Njemačkoj?

Ni u jednoj drugoj evropskoj zemlji slika SAD nije toliko negativna kao u Njemačkoj. Prema podacima prikupljenima u studiji Pew Research Centera iz Washingtona, samo 30 % Nijemaca ima pozitivno mišljenje o SAD. Godine 2000 bilo ih je 78%.

Od početka iračkog rata SAD ima veliki problem sa svojim imageom – širom svijeta. Ali čak i u zemljama poput Francuske, gdje je tokom prvih godina rata bilo prisutno jako anti-američko raspoloženje, u međuvremenu Sjedinjenih Država ponovo uzivaju veliki ugled. Samo u muslimanski orijentiranim zemljama je image SAD još uvijek negativan. I u Njemačkoj.

Otkuda ta njemačka skepsa dolazi? Sigurno je da jedan od izvora nepovjerenja leži u ratu koji još uvijek traje i u kaubojskoj retorici Georga W. Busha. Osim toga je za mnoge Nijemce i nespremnost Washingtona da se više angažira oko zaštite okoline i pomoći zemljama u razvoju razlog da sa nezadovoljstvom glesdaju na drugu stranu Atlantika. Za razliku od predrasuda naspram drugim nacionalnostima, anti-amerikanizam se u Njemačkoj i politički i društveno tolerira.

Prije pet godina je kancelar Gerhard Schroeder odbio rat protiv Iraka. Uz pomoć pojmova poput ”samovolje” ili ”avanturizma” on se distancirao od svog saveznika kao niti jedan drugi kancelar ranije. Oštra kritika Washingtona donijela mu je značajne političke poene unutar zemlje. Socijaldemokrati i Zeleni uspjeli su mobilizirati birače pod novom političkom zastavom, i kategoričko odbijanje rata doprinijelo je njihovoj pobjedi na izborima.

U godinama nakon toga, iz antiratnog raspoloženja nastalo je antiameričko raspoloženje. Za mnoge Nijemce Amerika predstavlja ne samo raspirivača rata, već i najvećeg svjetskog zagađivača okoline i ekspanzionističkog globalizatora, kojeg zanima samo kapitalistička dobit. Politički je bilo u modi u Njemačkoj prstom upirati u Ameriku. Od nekadašnjeg partnera SAD su se pretvorile u dežurnog krivca za brojne aktuelne probleme u svijetu: za zatopljavanje klime, za porast nasilja na Bliskom Istoku, za sve veći jaz između industrijskih zemalja i zemalja u razvoju.

Političari čine malo napora da tu pogrešnu sliku korigiraju. Umjesto toga pogled se usmjerava, prije svega od strane ljevice, prema novom prijatelju Rusiji i njegovim velikim zalihama plina. Predsjednik Vladimir Putin, kome se u posljednje vrijeme pripisuju autokratske tendencije, svojevremeno je od strane kancelara Schroedera bio nazvan ”čistim demokratom”. A i mediji plivaju na tom valu: transatlantski spor sa Washingtonom digo je vremena bila udarna tema. Malo se s druge strane izvještavalo o onome što je dvjema zemljama zajedničko na polju kulture i politike. Na prvom su mjestu bile teme poput posjedovanja oružija, smrtne kazne, Guantanama, Abu Ghraiba i odbijanja potpisivanja protokola iz Kyota. Nakon sedam godina crveno-zelene koalicije anti-američke predrasude su bile čvrsto ukorijenjene.

Usprkos službenom poboljšanju odnosa od dolaska nove vlade, promjena u raspoloženju stanovništva jedva da je vidljiva. Jedna studija pokazuje da više od polovice mladih između 18 i 30 godina smatra da SAD predstavljaju veću opasnost od Irana.

Ali to Amerikance ne treba suviše zabrinjavati. Anti-amerikanizam je u Njemačkoj prije politička ideologija, nego stvarno odbacivanje američkih građana. To je izraz stava koji nakon nestanka Sovjetskog Saveza za sve moguće krivi jedinu prteostalu super-silu. Taj se stav može promijeniti samo objašnjavanjem i ličnim kontaktima. A možda i promjenom tima u Bijeloj kući.