1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Anonimno do zaposlenja?

Bezimeni – u potrazi za poslom... Da žene, stariji ljudi i mladi imigranti ne bi bili diskriminisani na konkursima za posao, u Francuskoj je počelo testiranje - anonimnih prijava. U projektu trenutno učestvuje 50 firmi.

Francuski predsjednik Nikola Sarkozi

Francuski predsjednik Nikola Sarkozi

Riječ je o projektu koji je podržao lično predsednik Nikola Sarkozi. Na biografiji, u okviru anonimne prijave na konkursu, ne piše ime. Nema navoda o starosti ili polu kandidata, nema adrese. Jer, neki put čak i poštanski broj poslodavcu može da oda mjesto stanovanja kandidata – na osnovu koga može da se zaključi o kakvoj je socijalnoj sredini riječ.

I dok predsjednik Sarkozi želi da anonimne prijave na konkursima u Francuskoj jednog dana postanu obaveza, kritičari ove metode smatraju da je ona, kao borba protiv diskriminacije, samo privid: jer, na osnovu anonimne prijave ne dobija se posao, već samo poziv na razgovor, tako da poslodavci još uvek imaju šansu da eliminišu kandidate koji im se ne sviđaju, na primer, zbog boje kože.

“Želim da anonimne prijave za poslodavce postanu automatska procedura”, rekao je Nikola Sarkozi u decembu 2008., tri godine poslije velikih nereda u francuskim predgrađima. Mladi iz siromašnih doseljeničkih porodica nedjeljama su ratovali sa policijom frustrirani zbog društvenog neuspjeha na koji su osuđeni zbog svog porijekla i socijalnog okruženja. Kako bi preduzela nešto u korist poniženih i uvrijeđenih, konzervativna vlada je, nekoliko mjeseci kasnije, predložila da anonimni konkursi postanu zakonska obaveza.

Firme oklijevaju

Deutschland Terro Sicherheit Online Durchsuchung

“Onaj čije ime zvuči afrički ima tri puta manje šanse da bude pozvan na razgovor”, rekao je državni sekretar za zapošljavanje, Loran Vokje; “onaj ko je stariji od 50 godina, bilo da je crn ili bijel, ima još manje šanse”. No, poslije prvih izjava o namjerama, dugo se ništa nije dogodilo. Firme su oklijevale sa raspisivanjem anonimnih konkursa, između ostalog i zbog toga što oni znače i dodatne troškove. Jer, biografije se “anonimizuju” tek kada stignu na adresu poslodavca; a to rade specijalizovane uslužne firme – i to za novac.

Prvobitna ideja vlade sada je ublažena: anonimni konkursi neće biti obaveza, kao što kaže Vokje. On se ipak nada da će test koji se sada sprovodi u Parizu i šest drugih upravnih jedinica – ubijediti poslodavce. Vlada je za svoju ideju uspjela da pridobije 50 firmi, koje će do kraja aprila uzimati u razmatranje samo anonimne prijave. Među njima su hotelski lanac “Akor”, naftni koncern “Total” i zabavni parkovi grupe “Jurodizni”. Ured za rad je poslao pisma na adrese još 19.000 preduzeća – nastojeći da ih ubijedi da i ona tako postupe. “Za šest mjeseci ćemo vidjeti kakva vrsta ukaza će moći da se donese”, kaže francuski opunomoćenik za ravnopravnost, Jazid Sabeg.

Neki sada primaju samo anonimne prijave

Uprava regiona Akiten na jugoistoku Francuske sa ovim eksperimentom je počela još prije dve godine. Sada više ni ne prima drugačije prijave na konkurse osim anonimnih. Iz biografija kandidata vade se čak i podaci o sportovima, jer na osnovu toga može da se zaključi ponešto o njihovom polu. Danas se na radna mjesta u tom okrugu prijavljuje duplo više kandidata nego ranije. Jedan od razloga za to je i što oni više ne sprovode “autocenzuru” prilikom pisanja prijava: osjećaju se slobodnije i pišu iskrenije.

Međunarodna organizacija za rad (ILO) smatra da anonimne prijave nisu rješenje problema. Prilikom razgovora koji mora da uslijedi nakon što kandidat zainteresuje potencijalnog poslodavca, uvijek mogu da se eliminišu kandidati koji su nepoželjni upravo zbog osobina koje u prijavi nisu mogle da se vide.

dpa/afp/s.t