1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Anini vrtovi: investicije koje rastu

Ona je najpoznatija, vrtlarica u BiH. Rođena je na granici Hrvatske i Slovenije, završila fakultet u Ljubljani, a ljubav ju je dovela u Sarajevo. Ana Mrdović projektovala je i uredila najpoznatije sarajevske vrtove.

default

Ana Mrdović u jednom od vrtova koje je uredila

„Ja sam hrvatsko-slovenskog porijekla, ali sam veća Bosanka od mnogih rođenih Bosanaca, slobodno napišite. Volim ovu zemlju koja ima predivnu prirodu i ove dobre ljude“, kaže Ana Mrdović, dok na ekranu kompjutera lista fotografije iz svoje bogate karijere. Kaže da voli ovo digitalno doba jer joj omogućava da sama pravi svoju foto-dokumentaciju i projektuje vrtove zahvaljujući digitalnoj grafici. „Sve je sada mnogo jednostavnije“, dodaje Ana i prisjeća se kako je nakon studija u Ljubljani, na Biotehničkom fakultetu, gdje je upoznala supruga Bosanca, stigla u Bosnu i Hercegovinu.

Prije posljednjeg rata, ova inženjerka hortikulture, radila je u komunalnom preduzeću „Park“ u Sarajevu, u ratu vodila na sarajevskoj televiziji „Malu školu preživljavanja“, a nakon rata – ostala bez posla. Prve poslijeratne godine preminuo je njen suprug, a djeca su već bila otišla svojim putem. „Imala sam tada 57 godina. Rekli su mi u bivšoj firmi da idem na čekanje. Šta da čekam, pitala sam se. Nisam htjela ništa da čekam. Da plačem, nije bilo koristi. Razmišljala sam o tome šta i kako dalje. Padao mi je na pamet, prije svega, privatni biznis, posao koji bih sama osmislila i kreirala “, kaže Ana.

Tri ključna pitanja

„U biznis treba da ide čovjek koji može da odgovori na tri pitanja: Šta ja znam? Šta hoću? I 'šta ja mogu'? I da pri tom malo riskira“, nabraja Ana Mrdović razloge koji su je 1997. godine odveli u poduzetništvo sa samo 2000 KM. „Taj novac bio mi je potreban da registrujem firmu za hortikulturno uređenje prostora, prvu privatnu firmu te vrste u poslijeratnoj BiH. Da samo znate kako sam teško skupila taj novac“, kaže nakon dubokog uzdaha i dodaje kako je u posao krenula sama, a danas firma ima šest zaposlenih. „Imala sam neki strah na početku, naročito kad je trebalo aktivirati račun firme što je značilo da je poslovanje i praktično počelo. Trebalo je sada naći i korisnike tih usluga, samo godinu i po nakon završetka rata.“

Ana Mrdovic, Pirolic

Ana Mrdović, inženjerka hortikulture, za svojim kompjuterom, gdje nastaju projekti za pejzažno uređenje vrtova

Onda je, jer sreća prati hrabre, stigao i prvi, veći posao: uređenje rezidencijalnog vrta britanskog ambasadora u BiH. „Neki ljudi koje su bili angažovali, stalno su im govorili, 'ovako ćemo vam ogradu, pa ovako ćemo ogradu'... a Englezi, k'o Englezi, rekli su 'lako ćemo mi za ogradu, dajte da vidimo biljke'! I tako su mene pronašli.Uvijek sam ulagala u znanje engleskog jezika i tada mi se i to ulaganje isplatilo. Uređenje vrta britanske rezidencije bio je prvi veliki posao moje firme, a onda su zaredali pozivi ostalih diplomatskih predstavništava. To je bio veliki izazov, ali i odgovornost“, kaže Ana.

Green Green Grass of Home

„Bilo je rano proljeće kad sam radila taj britanski vrt. Kuća je bila stara, ali upravo renovirana. Vanjski prostor, vrt, uvijek se prilagođava korisnicima kuće. Znači, to je bila rezidencija u kojoj će biti prijemi. Sad je trebalo napraviti i vrt koji će biti prilagođen prijemima britanske ambasade“, kaže Ana Mrdović i ističe kako su njeno oduševljenje dijelili svi koji su došli na otvaranje vrta početkom aprila. „Postavili smo travni tepih i dobili pravi engleski travnjak. Posadili smo dosta trajnica, zeljastih biljaka i sačuvali voćke. Zatim su došle ruže penjačice. Preko noći je vrt ozelenio, a istovremeno su voćke probeharale“, kaže najpoznatija bh. vrtlarica i dodaje da jednom dobro obavljen posao, sigurno otvara vrata za buduće poslove. „Sada su naša ciljna grupa mladi, poslovni ljudi. Oni žele da urede predio oko svojih radnih prostora, ili oko kuće u kojoj žive. Naporno rade preko cijele sedmice i preko vikenda žele da se druže sa svojim prijateljima ili sa porodicom u vrtu“, kaže Ana i pokazuje mi fotografiju lijepo uređenog vrta sa bazenom. „Gdje je to?“ pitam. „U sred Grbavice“, odgovara. Nevjerovatno, prava oaza mira i zelenila u tako urbanoj zoni.

Sve obično počne sa brdom zemlje

„Čovjeku treba da je najveći izazov u struci ono što je najteže. Jedan od tih poslova u mojoj struci je projektovanje, uređenje i održavanje vrtova i parkova. Uložite u vrt, a zatim on raste. Neće mnogo šumara, agronoma, a ni 'hortikulturnjaka' u blato.

Ana Mrdovic, Pirolic

Ana Mrdović nadgleda početak radova u vrtu holandske rezidencije u Sarajevu

Dok se dođe do lijepo uređenog vrta, mora se puno gaziti po blatu. Ja blato volim. Ima puno prljavijih stvari od blata i zemlje. Ja zaista, iskreno volim miris zemlje, miris prirode i miris šume“, kaže Ana Mrdović i prisjeća se posla na uređenju rezidencijalnog vrta holandske ambasade u Sarajevu. „Sve obično počne sa brdom zemlje koja se dovuče“, kaže Ana.

Iz oblasti hortikulture napisala je tri stručne knjige, dva puta je bila koautor na sličnim izdanjima, a sredinom ove godine trebalo bi da izađe drugo, dopunjeno izdanje njene knjige „Vrt, korist i hobi“. Ana Mrdović stručni je saradnik brojnih publikacija, televizijskih i radio emisija u BiH. „Sve to ja radim besplatno. Neko je morao da radi dok sam se ja školovala i sticala znanje. To znanje, taj kapital, ja sada treba da vratim društvu. Na taj način gradim i sebe. Moram neprestano biti u toku, pratiti trendove i učiti.“

Biljke su neponovljive

Iako se zima ne šali i više se čini da smo u sred januara, a ne na početku marta, ipak, treba se nadati da je proljeće tu negdje iza ćoška, vreba da otopi i posljednje ledenice. Zato nam treba pravi savjet, stručan savjet, pa još u doba krize – i besplatan. „Šta ne smijemo učiniti, kakvu grešku ne smijemo napraviti, kad poželimo lijep vrt oko naše kuće?“ pitam Anu Mrdović. „Naši ljudi su sve svjesniji da se kuća koja ima lijepo uređen vrt može mnogo bolje rentirati ili prodati, čak za 15 do 20 posto. Naši ljudi sada prave kuće i vikendice i šta urade? Kupe zemlju, sve posijeku i poravnaju, a kad naprave kuću, zovu nas da mi osmislimo vrt. Treba da se radi na drugačiji način“, kaže Ana i dodaje da je vrlo važno sačuvati dio prirode koji već postoji na zemlji. „Čim kupe zemlju, vlasnici bi trebalo da pozovu hortikulturnog stručnjaka koji će im reći šta da sačuvaju od onoga što već imaju. „Ja im najčešće kažem da sačuvaju neko drvo, neki grm ili voćku koja je već tu na zemlji. Lakše je nadograditi vrt na onome što već prirodno postoji, nego saditi sve ponovo. Tako se dobije jeftiniji i zreliji vrt“, kaže Ana i ističe da skoro ništa ne unosi takvu dinamiku u unutrašnje uređenje prostora kao sobne biljke. „Biljke su neponovljive. Danas ne izgledaju kao juče, a već sutra će izgledati drugačije nego danas“, kaže Ana Mrdović, najpoznatija vrtlarica u BiH.

Autorka: Ljiljana Pirolić

Odg. urednica: Zorica Ilić