1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Animirani film Trećeg rajha

Na II Međunarodnom festivalu animiranog filma "Animafest" Banjaluka 2009. našla se ruska animacija, ali i animacija Trećeg rajha. Za publiku dovoljno, a takmičari bi ipak priznanje ili recept kako preživjeti od crteža.

Plakat za II Međunarodni festival animiranog filma Banjaluka 2009.

Publika malobrojna i još neprofilisana

Goran Dujaković, prevodilac i Mihail Aldašin (desno)

Animirani filmovi došli su u Banjaluku i ove godine. Prvi Međunarodni festival animiranog filma ostavio je više nego dobar utisak, ali na malobrojnu publiku. Čini se da ove godine organizatori imaju težak zadatak da nadmaše ono što su postigli prošle godine. Za sad im ide dobro. Prošao je prvi blok takmičarskih filmova kojima je publika ako je suditi po posjeti i reakcijama – zadovoljna.

Neka preživi i drugi crv

Ove godine u centru pažnje je ruska animacija, bar je tako po planu i programu za ovih pet dana do 27. oktobra kada se zatvara festival. Ipak, prvo prikazivanje animiranih filmova „Trećeg Rajha“ van prostora Njemačke izazvalo je interesovanje još neprofilisane publike za ovu vrstu umjetnosti. I dalje važi stereotip kako su „crtaći“ za djecu. Međutim, oni koji su posjetili festival često su mijenjali mišljenje. Da bi uopšte došli trebaju prihvatiti dijete u sebi, kako je na samom otvaranju festivala rekao ruski animator Mihail Aldašin najavljujući retrospektivu svojih filmova.

Plakat za II Međunarodni festival animiranog filma Banjaluka 2009.

„Većina ovih filmova je za djecu. Ali, ja vjerujem da ste vi svi u duši djeca. Nadam se da vam neće biti dosadni.“

I nisu bili - naprotiv. Među posjetiocima su se prepričavali i analizirali nakon projekcija. Posebnu pažnju izazvao je Aldašinov film „Druga strana“. Priča o dva crva od kojih jedan strada nakon što izađu na površinu zemlje. Upravo za ovaj film autor je dobio mnoga pisma molbe, neka od djece a neka i od roditelja da snimi novu verziju gdje će i drug crv ostati živ.

Kad radim za novac – hoću novac

Za razliku od mnogih umjetnika koji rad reklama i sličnih komercijalnih sadržaja ne smatraju umjetnošću, Aldašin to smatra izazovom. Ističe da je umjetnost ostati u uskim okvirima, što ih često diktiraju klijenti, a ipak uraditi dobar posao.U bogatoj karijeri radio je za Cartoon Network i priznaje da je dobitna kombinacija američka marljivost i ruski talenat. Aldašin je dokaz da se može živjeti od animacije. Radio je i u vrijeme socijalizma kada je država finansirala animaciju, a i postojale su kategorije autora od kojih je zavisio honorar. Sada je u Rusiji stanje potpuno drugačije. Autori su nezavisni a do publike zavisi da li će platiti da pogledaju film. Od države samo s vremena na vrijeme dobijaju pomoć. Pošto nema poreskih olakšica kao u SAD, manje su šanse da se pronađu sponzori.

Animacija nacizma prvi put van Njemačke

Wegenast Animafest Banjaluka

Ulrich Wegenast na Animafestu u Banjaluci

Specijalni gost iz Njemačke Urlih Vegenest (Urlich Wegenest) predstavio je animirane filmove iz vremena nacizma. U prvoj ponoćnoj projekciji prikazana su četiri animirana filma koja su nastala u Njemačkoj od 1937. do 1944. godine, a koje je finansirala država. Kako ističe Vegenest riječ je o dijelu velikog programa istorije Njemačke animacije. U ovim filmovima nije toliko značajna umjetnička vrijednost koliko atraktivnost zbog veze sa mračnim dijelom njemačke istorije. Ovi filmovi došli su na repertoar festivala zahvaljujući Gete (Goethe) instituta u Sarajevu na stogodišnjicu od prvog njemačkog animiranog filma.

Predstavljajući filmove Vegenest je naglasio da su znatno bolji filmovi pravljeni 20-ih godina prošlog vijeka.

„Ovo predstavlja mračno poglavlje njemačke istorije i animacije. Nadam se da ću drugom prilikom moći da vam pokažem neke druge filmove“, poručio je Vegenest publici.

U Gebelsovom dnevniku zabilježeno je kako je Hitleru poklonio Diznijeve filmove. Obojica su namjeravala da nadmaše Diznija. Postojao je čak i plan da se nakon završetka rata u Njemačkoj godišnje snimi 50 dugometražnih animiranih filmova. Umjesto toga, uspjeli su da snime samo jedan i to kratki film.

Glavna nagrada 3.000 evra

Posjetiteljka sa programom Animafesta

Pored Banjaluke domaćini festivala su Sarajevo, Gradiška i Mrkonjić grad. Na festival je pristiglo 136 filmova iz 16 država svijeta. U takmičarskom dijelu podijeljenom u četiri bloka našlo se 38 filmova.

Glavna nagrada 3000 evra, 1000 evra za kreativnost i umjetnički izraz, 3 nagrade za tehnike animacije, a biće dodijeljena i nagrada publike.

O najboljima će odlučivati žiri u sastavu: autor prvog srpskog dugometražnog filma Aleksa Gajić, Mihail Aldašin, Nedžad Begović, Stojan Dimitrov Dukov (Stoyan) i prošlogodišnja pobjednica Poljakinja Viola Sova (Wiola Sowa).

Autor: Sanja Srdić, Banjaluka

Odg. urednik: Svetozar Savić