1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Angela Merkel pred teškim zadatkom

Njemačka kancelarka Angela Merkel boravi u dvodnevnoj posjeti Turskoj. Ona će pozvati na obnavljanje pregovora o ulasku Turske u EU. Pitanje je međutim koliko su Turci za to još zainteresirani, pišu njemački listovi.

default

Angela Merkel u Turskoj

List Frankfurter Allgeimeine Zeitung o posjeti njemačke kancelarka Turskoj piše: 

„Njemačka kancelarka Angela Merkel želi oživjeti zastale pregovore o pristupu Turske Evropskoj uniji. Pri tome, još nikada manje Turaka nije bilo zainteresirano za članstvo u EU. Razantan ekonomski razvoj i vanjskopolitički akcionizam načinio ih je samouvjerenima, skoro prehrabrima, tako da više ne žele čekati pred vratima EU. Merkel želi pomalo umornu Tursku ponovo približiti EU nakon što je Francuska poslije odlaska predsjednika Nicolasa Sarkozyja odustala od blokade otvaranja pregovora o novom poglavlju. Jer, odnosi Turske i SAD su dobri kao što već decenijama nisu bili. Premijer Erdogan se o svim pitanjima konsultuje sa američki predsjednikom Obamom ali ne i sa EU.  Turskoj je ipak potrebno priznanje Evrope kako bi kod arapskih susjeda predstavlja vjerodostojan, uspješan model. Kada je međutim riječ o broju uhapšenih novinara, Turska je daleko od Evrope“, piše FAZ.

Angela Merkel Besuch in der Türkei

Njemačka kancelarka na turskom aerodromu u Gaziantepu

Rastuće samopouzdanje  

I ovaj put će kancelarka osjetiti rastuće samopouzdanje Turaka kao što je to bilo i tokom posljednje posjete turskog premijera Redžepa Tayipa Erdogana Njemačkoj, piše Schwäbische Zeitung:

„Erdogan će prezentirati svoj katalog zahtjeva koji sasvim konkretno pokušavajau intervenisati u njemačku unutrašnju politiku: on ne želi testove njemačkog jezika za Turke. Žali se da Turci sa napunjene 23 godine ne mogu zadržati dva, već se moraju odlučiti za njemačko ili tursko državljanstvo. Čini se da ovo predstvalja neku vrstu kompenzacije za upornog državnika sa Bosfora, za sve godine u kojima su Nijemci mislili da Turcima mogu objasniti kojim pravcem trebaju ići. Turska međutim više nije manji partner“, piše Schwäbische Zeitung.

Badischen neusten Nachruiichten Tursku opisuju na slijedeći način:

„Od molitelja na rubu Evrope  postala je samouvjerena srednja sila sa dinamičnom privredom koja je u krizi pogođenom EU pobudila čula mnogih. To ipak nije imalo konkretnih posljedica. I dalje političari poput Angele Merkel ne žele izgubiti Tursku ali je ne žele ni primiti u članstvo EU. Sve dok Turska nije imala ekonomsku i političku alternativu,

EU je uspješno primjenjeivala taktiku odugovlačenja. No razvitak zemlje mijenja pravila igre. Promijenjeni odnos već sada ograničava mogućnosti utjecaja EU na Tursku. Zašto Erdoganu trebaju smetati kritike o autoritarnim tendencijama njegove vlada kada istovremeno od Merkelove i drugih vodećih političara EU sluša da Turska nije prikladna za članstvo u EU?“, piše autor komentara u listu Badischen neusten Nachrichten.  

Nepovjerenje prema Janši

Koliko dugo će Janez Janša još ostati na funkciji premijera? Nakon teških optužbi Janša je pod sve većim pritiskom, piše Tageszeitung:

Janez Jansa Premierminister Slowenien

Janez Janša

„Slovenački premijerJanez Janša se zbog teških optužbi za korupciju sada mora bojati za svoju poziciju. Nakon višenedjeljnog spora u petak je parlament našao većinu koja želi smijeniti konzervativnog političara. Predhodno je Janša ostao bez dva svoja ministra. Predsjednik Demokratske stranke umirovljenika Karl Erjavec podnio je ostavku na mjesto ministra vanjskih poslova, a isto je učinio i njegov partijski kolega Tomaž Gantar i podnio ostavku na mjesto ministra zdravstva. Još prije njih  ostavke su podnijeli ministri pravosuđa i finansija. Svih pet političara je kao razlog za ostavke navelo optužbe za korupciju protiv Janše. Te optužbe ga terete da nije uspio objasniti porijeklo 210 hiljada eura na svom privatnom računu.

Slovenija se trenutno bori sa posljedicama teške ekonomske krize i prema ranijim Janšinim izjavama, stoji pred bankrotom. EU je u protekli petak izvjestila da slovenački deficit iznosi 5,1 odsto bruto društvenog proizvoda, iako je Vlada polazila od svega tri dosto. U posljednjih nekoliko mjeseci se uvijek iznova govorilo da Slovenija mora ući pod evropski zaštitni kišobran“, piše Tageszeitung. 

Autorka: Belma Fazlagić-Šestić

Odgovorna urednica: