1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

"Angela Merkel mora više učiniti za BiH"

Obveza Njemačke i Europe prema BiH 20 godina nakon početka rata je jedna od tema, kojima se bavi njemački tisak. Listovi pišu i o inicijativi Bruxellesa za otvaranjem novih radnih mjesta.

"Angela Merkel mora više učiniti za Bosnu i Hercegovinu", naslov je komentara njemačkog političara iz redova CDU-a Stefana Schwarza, kojega na svojim web stranicama prenosi njemački list Tagesspiegel. Schwarz je od 1990. do 1994. bio zastupnik u Bundestagu, a i počasni je građanin Sarajeva. On u svome komentaru u Tagesspiegelu navodi da Angelu Merkel osobno poznaje još od vremena kad je postojao DDR. Podsjeća na njezin laudatio za Zorana Đinđića, koji se, navodi Schwarz, "kasnije pokazao hrabrim političarom, ali ipak usko povezanim sa srpskim nacionalizmom. Istaknutim zastupnicima Bosne i Hercegovine nikad nije iskazala slično poštovanje. Kako bismo jasno kazali o čemu je ovdje riječ: bio je to najveći rat u Europi od Drugog svjetskog rata, s više od 100.000 mrtvih u jednoj maloj zemlji; u Njemačkoj bi to u odnosu na veličinu značilo više od dva milijuna mrtvih u samo tri i pol godine", komentira Schwarz.

Ovaj političar ujedno podsjeća na svoj govor u Bundestagu 10. prosinca 1992., na Međunarodni dan ljudskih prava, kada je zastupnicima nastojao predočiti grozote koje su se u tom trenutku događale u ratnoj BiH, kako bi se, kako ističe, okončalo zatvaranje očiju zapadnih političara. " Danas pada teško suzdržati se od ljutnje, čak bijesa zbog nedostatka ozbiljnosti, koja karakterizira i njemačku politiku prema Bosni i Hercegovini."

Stanovnik Sarajeva s djetetom bježi od snajperista

Više od 100.000 ljudi je ubijeno u ratu u BiH, brojni su prognani

BiH ima fundamentalno pravo na više angažmana

"Žrtvama je prekasno stigla pomoć. Zatim je njihova zemlja podijeljena u 'kompromisu, koji je napravljen s ratnim zločincima. Napadačima su dodijeljeni teritoriji koje su osvojili masovnim ubojstvima - pa tako i Srebrenica. U Daytonskom sporazumu je, uz sudjelovanje i njemačkih diplomata, uz kompromis s Miloševićem, Karadžićem i Mladićem, Bosancima i Hercegovcima amputirana i oštećena država. Tolerancija, koja se 500 godina gradila, uništena je za svega nekoliko sedmica u Daytonu, nakon zaustavljanja rata. Formalno je BiH zadržana u svojim granicama. Unutra je međutim došlo do separacije i selekcije. Prvi put od vremena nacista su Židovima i Romima oduzeta temeljna prava, na primjer pravo da se kandidiraju na izborima", podsjeća u svome komentaru Stefan Schwarz.

Ovaj političar se osvrće na pismo njemačkog ministra vanjskih poslova Guide Westerwellea, objavljeno za Uskrs, u kojemu se BiH daje perspektiva za kandidatski status za članstvo u EU. Schwarz ironično upućuje na Westerwelleovu rečenicu da BiH konačno mora promijeniti Ustav. "To međutim sada ne ide: prvo cijelu jednu zemlju izložiti ratnim zločinima, prekasno vojno intervenirati, nametnuti Ustav po strogo etničkim osnovama i naposlijetku blokiranu zemlju pozvati da se digne protiv prevlasti nacionalista?!

Razlog što smo zakazali nakon što smo već jednom zakazali je nedostatak empatije. Bosna i Hercegovina 20 godina nakon početka strahota ima fundamentalno pravo na više angažmana. Fitilj, koji još uvijek tinja ispod površine, mora se staviti na politički dnevni red. Diplomacija je već dovoljno dugo zakazivala u BiH.

Nakon šezdesetog puta je prestala brojati koliko puta je još silovana, ispričala mi je jedna žrtva. I ona ali i svi drugi imaju pravo na naš aktivni angažman", navodi u svome komentaru bivši član Bundestaga, Stefan Schwarz (CDU), a prenosi Tagesspiegel iz Berlina.

Do 2020. 17 milijuna novih radnih mjesta u EU

Kako prema mišljenju kritičara Europskoj komisiji (EK) u kriznim vremenima ništa drugo ne pada na um, doli "štednja, štednja, štednja", Bruxelles je reagirao, piše Süddeutsche Zeitung (SZ) u svome online članku od ponedjeljka (16.4.). Jedan paket zapošljavanja bi trebao pomoći da se snizi rekordna stopa nezaposlenosti u mnogim EU zemljama, piše dalje SZ i pojašnjava:

Laszlo Andor

Laszlo Andor namjerava sniziti nezaposlenost do 2020.

"EU povjerenik za socijalna pitanja Lásló Andor namjerava ovoga tjedna predstaviti sveobuhvatni program zapošljavanja, uz pomoć kojeg bi se trebalo do 2020. diljem Europe stvoriti 17 milijuna novih radnih mjesta. U nacrtu paketa zapošljavanja, u koji uvid ima Süddeutsche Zeitung, EU povjerenik Andor se zalaže za kombinaciju dalekosežnih reformi tržišta rada i financijskih poticaja. S ovim prijedlogom Europska komisija reagira na kritiku da prestrogim mjerama štednje ugrožava gospodarski rast a time i radna mjesta", piše SZ, napominjući s tim u svezi da je u siječnju stopa nezaposlenosti u eurozoni dostigla rekordnih deset posto, s tendencijom rasta.

"Kako bi se stvorila nova radna mjesta, povjerenik Andor predlaže da se nacionalna tržišta rada potpuno otvore za radnike iz EU zemalja. Posebice radnici iz Rumunjske i Bugarske bi se trebali ravnopravno tretirati. Još je uvijek devet od 27 zemalja EU protiv slobodnog pristupa tržištu rada. Među njima je i Njemačka", navodi SZ i dodaje da se u nacrtu paketa zapošljavanja predlaže da se ubuduće o dodjeli posla odlučuje "od slučaja do slučaja", a ne da se radnici iz novih EU zemalja odmah odbijaju uz obrazloženje da se radi o "nacionalnim interesima".

Najveći porast radnih mjesta u oblasti zdravstva i IT-a

Ljudi stoje u redu na Zavodu za zapošljavanje

Rekordna nezaposlenost u eurozoni

Ovaj list navodi i da se u nacrtu paketa zapošljavanja Europska komisija zalaže za "prikladnu najnižu plaću, kako bi uposlenici mogli i živjeti od svoje plaće". Osim toga i diplome, odnosno određeni završeni zanati bi se trebali bolje uskladiti a financijska sredstva iz europskih fondova ciljano iskoristiti kako bi se prije svega ženama, mladima i dugoročno nezaposlenima pomoglo da pronađu stabilan posao, navodi dalje SZ dodajući da bi se u tu svrhu iz europskog fonda za socijalna pitanja izdvojilo najmanje 84 milijuna eura.

"Najveći porast radnih mjesta EU prognozira u zdravstvu, u oblasti njege starijih osoba, u izgradnji gospodarstvenih struktura pogodnih za zaštitu klime i u oblasti informacijskih tehnologija. Europski šefovi vlada i država bi se ovim prijedlozima trebali baviti na njihovom narednom summitu u lipnju. Socijalna politika i politika tržišta rada su inače u Europskoj uniji nacionalna stvar", pojašnjava SZ.

Autorica: Marina Martinović

Odgovorna urednica: Jasmina Rose