1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

"Anabolici uzrokuju agresiju "

Razna doping sredstva i njihov učinak ponovno su u središtu zanimanja javnosti nakon slučaja Oscara Pistoriusa. Do koje mjere je njihova konzumacija opasna? Mogu li oni doista uzrokovati agresiju i promjenu ponašanja?

Dr. med. Jan Matthes

Dr. med. Jan Matthes

U kući Oscara Pistoriusa, paraolimpijskog pobjednika, pronađeni su anabolici. Budući da postoji sumnja da je on usmrtio svoju djevojku, postavlja se i pitanje mogu li i u kolikoj mjeri razni hormoni, koje vrhunski sportaši često uzimaju, utjecati na psihu i ponašanje neke osobe. U tom smislu, Deutsche Welle je razgovarao s Janom Matthesom, farmakologom sa Sveučilišta u Kölnu.

DW: Kako djeluje korištenje anabolika steroida na psihu čovjeka?

Oni djeluju sasvim različito. Mogu prouzročiti različite poremećaje: depresiju, halucinacije, manične simptome ali i agresiju – ovisno o tome u kojoj se količini oni uzimaju. Veće doze, dakle one koje se koriste za doping, s većom vjerojatnošću mogu uzrokovati ove pojave nego kada se ti hormoni uzimaju u terapeutske svrhe.

DW: Je li do sada doista bilo slučajeva da su atletičari zbog njih „izgubili kontrolu“ nad sobom?

Agresija pod utjecajem anabolika nije rijetka pojava. U tom smislu su obavljena i istraživanja. Ona starija pokazuju da se gotovo jedna trećina atletičara žalila na nuspojave, a to je često bila agresija. Novije studije pak dokazuju kako skoro 90 posto svih sportaša koji zloupotrebljavaju anabolike kod sebe primjećuju stanja agresije.

Zanimljiva su i istraživanja iz skandinavskih zemalja. Ona primjerice pokazuju povezanost između zlouporabe anabolika i povećanog postotka kriminaliteta.

DW: Anabolici steroidi su muški seksualni hormoni. Na koji način oni zapravo djeluju i kako uopće dolazi do gubitka kontrole?

Agresija i gubitak kontrole prema mom mišljenju nisu jedno te isto. Do sada još nije sasvim razjašnjen molekularni mehanizam koji djeluje na povećanje agresije. No, poznato je da anabolici steroidi utječu na djelovanje dopamina u mozgu koji pak djeluju na interakciju živčanih stanica.

DW: Postoje različite grupe među sredstvima za doping. Može li se dakle reći da svaki od njih djeluje drugačije i uzrokuje i drugačiji način ponašanja?

Razni anabolici

Anabolici imaju znatne nuspojave

Da, to se tako u osnovi može reći. Različita sredstva djeluju na različite načine a time su i nuspojave drugačije. Zato se i u sportu koriste razna doping sredstva. Primjerice, oni koji se bave streljaštvom, uzet će nešto za smirenje, od čega će im ruka, takoreći, ostati mirna.

Primjerice, oni će uzeti barbiturate, sredstva za smirenje ili opioide, koji se koriste protiv bolova. Sredstva koja uzrokuju suprotni učinak, dakle razni amfetamini i drugi stimulansi mogu prouzročiti, barem kratkoročno, osjećaj napetosti, nervoze ali i agresiju.

DW: No, mogu li ti stimulansi dovesti do toga da se onaj koji ih uzima odjednom počne sasvim drugačije ponašati?

U svakom slučaju je tako da ta sredstva kod onog tko je ionako aktivniji od drugih, može utjecati na promjenu ponašanja, odnosno utjecati na to da postane još “aktivniji” no prije. Upravo hormoni steroida mogu prouzročiti vrlo složena djelovanja koji mogu dovesti do neočekivanih postupaka.

DW: Mnoge droge, a među njima i razna sredstava za doping dovode do tjelesne ovisnosti. No, može li od njih postati i psihički ovisnim?

To ovisi o samom sredstvu. Spomenuti amfetamini i opiodi vrlo često dovode do psihičke ovisnosti. Pri tome se mora naglasiti da opiodi, koji se koriste u terapiji za uklanjanje bolova, ako se pravilno uzimaju, da su relativno bezopasni. No, u slučaju zlouporabe tada i oni postaju problematični. Što se tiče anabolika steroida u pravilu postoji mala opasnost od neke psihičke ovisnosti, iako najnovija istraživanja pokazuju kako ipak postoji opasnost te da je rizik od ovisnosti do sada bio podcijenjen.

DW: Jedan od najpoznatijih slučajeva u povijesti dopinga bio je profesionalni biciklist Marco Pantani koji je preminuo zbog prevelike doze kokaina. Može li se reći da je doping droga s kojom se počinje prije nego se počne s konzumacijom teških droga?

Pa, ja ipak ne bih tako daleko išao. To također ovisi od slučaja do slučaja. Često je tako da kada netko uzima neko sredstvo za doping koje uzrokuje ovisnost, da u trenutku kada to prestane uzimati treba nešto u zamjenu. No, motivacija zašto netko uzima doping stimulanse je ipak drugačija od one kada netko uzima neku drugu drogu.

Doktor medicine Jan Matthes je privatni docent na odjelu farmakologije na Sveučilištu u Kölnu.

Intervju vodio: Tobias Oelmaier; pripremila: Željka Telišman

Odgovorna urednica: Marina Martinović