1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Američka isfrustriranost zbog Rusije

Prijeti li novo hladno doba u odnosima između SAD i Rusije? Nakon što je Moskva Eduardu Snowdenu odobrila azil, reakcije u SAD su vrlo oštre. Međutim, i ranije je bilo dosta neriješenih sporova.

default

Obama i Putin na samitu G8 u Sjevernoj Irskoj (13.juni 2013.)

"Prkosna Rusija" - tako je svoj članak o odluci ruskih vlasti da bivšem službeniku američke tajne službe Edwardu Snowdenu na godinu dana odobri azil, oslovio list "New York Times". Republikanski senator John McCain je govorio o "šamaru za svakog Amerikanca". Drugi su tražili bojkot Olimpijskih igara u Sočiju i premještanje predstojećeg samita G20 početkom septembra, iz Sankt Peterburga u drugu zemlju. Bijela kuća je u svom protokolu navela da je "duboko razočarana".

Cory Welt, zamjenik direktora Fakulteta za međunarodne odnose na Univerzitetu Vašingtonu je drugog mišljenja: "Trenutno se ispoljava vrlo mnogo srdžbe i pretjeranog uzbuđenja, posebno u Kongresu", kaže on, navodeći kako se nada da će uskoro sve proći i da će se pažnja usmjeriti na druge, važnije teme.

Razočaranost i to ne samo zbog Snowdena

Edward Snowden Visum für Russland 01.08.2013

Eduard Snowden u Rusiji smije ostati godinu dana

Potrajaće međutim još neko vrijeme dok se situacija ne smiri. U igri je trenutno previše emocija kada se u Vašingtonu priča o Rusiji. Slučaj Snowden je kod predsjednika i u Kongresu izazvao velike frustracije.

Slučaj Snowden je simptomatičan za kompliciran odnos dvije zemlje koji je Barack Obama 2009. nakon što je izabran za američkog predsjednika, želio postaviti na novu osnovu. Obama je tada imao najbolje namjere prema Rusiji, isto kao što je to pokazao i u svojim dalekosežnim ponudama za saradnju Kini i arapskom svijetu. Njegova ispružena ruka nije prihvaćena niti od jedne strane na koju je bila adresirana.

Uzaludni napor

Obama je uložio mnogo vremena i političkog kapitala u rusko-američke odnose. Rezultat je međutim skroman i to ne samo u slučaju Sirije i Irana već i kada je riječ o nuklearnom naoružavanju, ljudskim pravima i drugim važnim političkim pitanjima - Amerikanci i Rusi su udaljeni jedni od drugih kako to već dugo nisu bili.

Da li je onda pametno smanjiti preostale kanale komunikacije i Rusiji prijetiti otkazivanjem sureta, planiranog za septembar? Matthew Rojanski, direktor vašingtonskog Kennan instituta, predsjedniku preporučuje da otputuje u Moskvu: "Čak i ako ne očekuje da će Putin izručiti Snowdena SAD, promjeniti svoj stav prema Siriji, potpisati sporazum o nuklearnom razoružavanju i pristati na kompromis u stvarima koje su za Obamu i SAD od velike važnosti, američki predsjednik bi trebao otići u Moskvu."

U protivnom će se "nesretna serija nemilih događaja nastaviti", kaže Rojanski za Deutsche Welle. "Jednoj provokaciji će mjesto ustupiti druga, stvoriće se nepovjerenje i onemogućiti razvoj osnovnih zajedničkih instrumenata za krizni menadžment."

Unutrašnjopolitički pritisak

Russland Proteste für Faire Wahlen

Protesti prije izbora (10.marta 2012.)

Da bi između SAD i Rusije moglo izbiti novo hladno doba, nagoviješteno je već prošle godine, kada je Vladimir Putin preuzeo treći predsjednički mandat. Njegov ponovni izbor praćen je oštrim protestima ruske opozicije.

Bez obzira što Putin nije zaboravio da su Amerikanci pokazali simpatije prema demonstrantima, činjenica je da je njegov politički prostor za djelovanje postao manji nego što to izvana izgleda. Putin koristi vanjsku politiku kako bi dobio solidarnu podršku stanovništva i time se održao na vlasti. Vašington će se sigurno spremiti na period poslije Putina. Do tada se međutim mora pomiriti sa stanjem trenutnih američko-ruskih odnosa.

Autor: Gero Schließ/Belma Fazlagić-Šestić

Odgovorna urednica: Jasmina Rose