Američko-ruska natezanja oko Snowdena

Čovjek, koji je odao tajnu o programima za špijuniranje i čuvanje privatnih podataka američkih i britanskih tajnih službi, ne može tek tako putovati. SAD su poništile njegov pasoš, a u Rusiju ne smije jer nema vizu.

Ali njegovom čekanju u tranzitnoj zoni moskovskog aerodroma uskoro bi mogao doći kraj. Najtraženiji američki bjegunac i kompjuterski ekspert Snowden je u međuvremenu podnio molbu za privremeni azil u Rusiji. Sa odgovarajućim dokumentima Snowden bi mogao ući u Moskvu i što je najvažnije napustiti Rusiju. Trenutno ruske vlasti ispituju njegovu molbu za azil. No, tu se ne radi samo o birokratskom procesu i pravnim i tehničkim pitanjima. Slučaj bivšeg saradnika američke tajne službe NSA ima tešku političku pozadinu.

Odmjeravanje snaga

Već danima američki i ruski članovi vlade dobacuju jedni drugima diplomatske loptice. SAD zahtijeva isporučenje Snowdena. SAD traže isporučenje Snowdena. Američko pravosuđe ga optužuje za špijunažu i krađu dokumenata u vladinom vlasništvu.

"Nijedna američka vlada izdajnike državnih tajni nije tako striktno progonila kao što to radi administracija Baracka Obame", kaže politolog Wilfried Mausbach iz Centra za američke studije u Hajdelbergu. "SAD-u je važno i da zaplaše sve one koji bi u budućnosti došli na pomisao da odaju strogo povjerljive podatke. Stoga žele pokazati da na kraju ipak mogu doći do njih."

Američki predsjednik Barack Obama je slučaj Snowden proglasio najvećim prioritetom s kojim će se i sam pozabaviti. Tako je Obama vodio telefonski razgovor o Snowdenu sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, koji je i sam nekada bio tajni agent. No, razgovori su ostali bez vidljivih rezultata. Moskva kategorički odbija da isporuči Snowdena. Kao razlog navodi da ne postoji sporazum o isporučivanju između SAD-a i Rusije.

Vašingtonu je zapravo jasno da Moskva SAD-u nikada neće isporučiti američke saradnike tajne službe koji su prešli na njenu stranu, kaže poznavalac prilika u Rusiji Ewald Böhlke iz Njemačkog društva za vanjsku politiku (DGAP). "To se nije radilo u vrijeme Hladnog rata, nije se radilo u vrijeme Jeljcina pa se ne radi ni sada u eri Putina."

Pokušaj pranja obraza

Böhlke vjeruje da se Putin nalazi u dilemi. Prisustvo Snowdena u Moskvi jača Putina na unutrašnjo-političkom planu, jer Rusija tako prkosi super-sili SAD-u. Putin ne može da isporuči Snowdena a da ne izgubi obraz pred Rusima. No, ako Snowden ostane u Rusiji, to bi Putinu moglo itekako naškoditi, jer on želi izbjeći debatu o ljudskim pravima u Rusiji. Ta dilema se ogleda u Putinovoj retorici. On je po slijetanju Snowdena u Moskvu rekao da su SAD doduše važan saveznik, ali da je Snowden bez poziva stigao u tranzitnu zonu moskovskog aerodroma. Istovremeno je naglasio da Rusija vodi nezavisnu politiku i dodao da se Moskva neće povinovati ničijem pritisku i neće izručiti Snowdena. To važi samo ukoliko Snowden prestane da svojim otkrićima šteti SAD-u, rekao je tada Putin.

Ostaje li Snowden u Rusiji?

"Niti SAD, a ni Rusija nemaju interes da trajno opterete međusobne odnose", smatra Wilfried Mausbach. I ekspert za Rusiju Böhlke ne vjeruje da bi Putin odnose sa SAD-om stavio na kocku. On polazi od toga da SAD i Rusija pregovaraju o tome kako da Snowdena izmjeste u treću zemlju. "Kada Obama u septembru doputuje u Moskvu, ruska strana će riješiti slučaj. Obama će prije nego ode u Sankt Peterburg na samit G20, posjetiti Putina u Moskvi.

Ruske vlasti imaju tri mjeseca da odluče o Snowdenovom zahtjevu za azil. Do isteka tog roka podnosilac azila ne smije biti protjeran iz zemlje. S obzirom da su mnoge zemlje, među njima i Njemačka, odbile Snowdenov zahtjev za azil, pretpostavlja se da će se on skrasiti u nekoj od zemalja Latinske Amerike, iako je Vašington poručio da je to neprijateljski akt prema SAD-u. Bolivija, Venecuela i Nikaragva ponudile su Snowdenu azil. Ali ne zna se, da li će u neku od tih zemalja ikada stići.

Autori: Sven Pöhle / Jasmina Rose

Odgovorna urednica: Marina Martinović