Američki strah od izbjeglica sa Haitija

Više od 10 000 američkih vojnika koji trenutno pružaju pomoć na Haitiju – poznati su tamošnjem stanovništvu. Posljednji put su marinci bili u zemlji 2004. kada je, uz pomoć multinacionalnih snaga, sa vlasti svrgnut korumpirani predsjednik Aristid. Deset godina ranije, 1994. američki vojnici su ušli u Port-o-Prens, kada je protjerana vojna hunta i postavljen Aristid.

Žrtve su bili crnci, Obamini birači

Tada, kao i danas SAD djeluju podstaknuti komplikovanom spregom sopstvenih interesa i humanitarnih razloga. Veza između najbogatije i najsiromašnije zemlje zapadne hemisfere je neka vrsta ljubavi i mržnje. Oliver Glih, sa Univerziteta u Berlinu poznavalac je tog dijela svijeta i stručnjak za Haiti:

„Odluka Obamine vlade je u prvom redu donesena iz humanitarnih razloga. Istovremeno je okrenuta biračima. Ne smije se zaboraviti da je Obamin prethodnik, Buš , teško zakazao 2005 u Lujzijani, poslije uragana Katrina. Žrtve su bili crnci, a oni su naravno Obamini birači.“

Osim toga, određenu ulogu ima i strah da bi Haiti, pored Meksika, mogao da postane carstvo droge. Glih ne vidi neokolonijalne motive, zamjerka koja stiže iz Evrope, na račun vojne akcije Amerikanaca na Haitiju. On kaže da većina Haićana, kao i tamošnja vlada odobrava angažovanje SAD i dodaje:

„Zbog lošeg iskustva, Haiti je faktički ukinuo vojsku. Postoji samo policija koja nema tehničkih mogućnosti da se izbori sa takvom jednom katastrofom. To se odnosi na raščišćavanje terena i uspostavljanje reda. Uostalom i sama policija je stradala u zemljotresu. Tu su Amerikanci najbrže mogli da ispune vakuum.“

Autor: Danijel Šeškevic/ Dijana Roščić

Odg. urednik: Svetozar Savić