1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

„Alpe nam umiru pred očima“

Skupina znanstvenika je pješice prošla Alpe 1992. – opet i ovog ljeta. U projektu Whatsalp su utvrdili: promjene su ponegdje zastrašujuće, ali ipak ima i inicijativa koje im ulijevaju nadu.

Put je trebao biti potpuno isti kojim su krenuli prije 25 godina: od Beča pa sve do Nice u Francuskoj. Očekivali su vidjeti promjene, ali ponegdje su one bile i veće nego što su slutili.

U nižim dijelovima Alpa, šume umiru i ima sve više kukaca nametnika. Voćnjaci su oštećeni ekstremnim vremenskim okolnostima, čestim mrazom i preranim zagrijavanjem. Na vrhovima, ledenjaci se povlače i tamo gdje je nekad i zimi i ljeti bio snijeg, ovog ljeta je bilo suho.

To nije sve: kišne oluje su postale češće i njihove vode mijenjaju krajobraz. Često više nije bilo niti staze kojom su hodali prije četvrt stoljeća, jer se zemlja od kiša obrušila u dolinu. „Sve su to znakovi klimatskih promjena", zaključak je švicarskog geografa Harrya Spiessa. „Svi su svjesni toga, ali nitko ne mijenja ponašanje. Vremena su se promijenila. U prioritetima i u politici. Sad se svi bave samo globalnim temama kao što su terorizam i izbjeglice."

Pressebilder Whatsalp (whatsalp.org)

Krenuli su istim putem, ali ponegdje tog puta - više nije bilo!

Došljaci mijenjaju krajolik

Štoviše, upravo kada je riječ o izbjeglicama se i u Alpama dogodilo nešto o čemu nisu mogli niti sanjati prije 25 godina: ovaj planinski masiv je bio i glavna prepreka izbjeglicama na njihovom putu prema sjeveru Europe, tako da i danas neki od njih koriste planinske puteljke i staze, prije svega u njihovom pokušaju da iz Italije dospiju do Francuske.

Ali mnogo veće promjene su izazvali „obični" turisti. Mnoštvo je posjetitelja i sa Dalekog istoka i na Alpama je mnogo toga promijenjeno kako bi im se omogućio boravak. Sagrađene su ili su proširene ceste, hoteli su mnogo veći, hotelska parkirališta su mnogo prostranija. Prirodni okoliš se čini smetnja toj težnji za zaradom i jednoglasni zaključak tih znanstvenika jest da regija Alpa mora još osmisliti način kako da stvori održiv način razvoja.

„To još nije dovoljno da uništi Alpe, ali ima još mnogo posla da bi se stvorila prava strategija", smatra Spiess. Turizam je u nekim dolinama već došao do samih granica koje je postavila priroda. A klimatske promjene će i mnoga naselja dovesti do ruba njihove egzistencije.

Pressebilder Whatsalp (Bob Berwyn)

Profesor Boehner objašnjava da je došlo i do promjene sastava biljaka na pašnjacima.

Inicijative koje bude nadu

Klimatski modeli govore kako će južni obronci Alpa biti izloženi više suše i valova vrućina, ali i ekstremnim kišama i snježnim olujama. Sjeverni obronci će pak ubuduće rijetko biti pod snijegom, ali će ih češće pogađati obilate kiše iz snažnih atlantskih meteoroloških strujanja.

Dominik Siegriest, švicarski arhitekt okoliša i geograf ipak je u ovogodišnjem putovanju našao trag nade: prije četvrt stoljeća se na njihovom putu jedva tko obazirao na njihova upozorenja za očuvanje okoliša. Danas ima sve više lokalnih organizacija koje aktivno djeluju da bi očuvali svoju prirodnu sredinu. „To je velika zajednica ljudi sa Alpa koji aktivno rade na tim promjenama", kaže Siegrist.

Ta aktivnost obuhvaća znanstvena istraživanja, projekti koji promiču održivu poljoprivredu i turizam. Mnogo je novih lokalnih, regionalnih, ali i međunarodnih inicijativa koji nastoje proširiti područja koja su ionako pod zaštitom ili su proglašeni nacionalnim parkovima.

Bergsturz in der Schweiz (picture-alliance/dpa/G. Ehrenzeller/KEYSTONE)

Zemljane lavine i promjena krajolika je posljedica i klimatskih promjena i masovnog turizma.

Te skupine su aktivne i na međunarodnoj pozornici kako bi se usprotivile projektima koji bi promijenili krajolik Alpa, poput projekta autoceste od Münchena do Venecije. Ali aktivno djeluju i protiv zimskih odredišta koja se trudi svoje skijaške spustove premjestiti sve više prema vrhovima planina, tamo gdje se još može naći prirodnog snijega.

Ovaj put je zato bila i prilika susresti se sa mnogim takvim organizacijama – ukupno je bilo 110 susreta i to praktično iz svih zemalja koji dijele Alpe. Bilo da je to udruga austrijskih planinara koji promiču boravak u Alpama bez motornih vozila ili udruga koji se bave organskom poljoprivredom i slobodnim uzgojem goveda na obroncima planina.

Kako će biti za 25 godina? U svakom slučaju žele krenuti i na taj put, ako im životna dob i zdravlje budu dopustili. Teško je vjerovati da klimatske promjene neće još više promijeniti Alpe, ali lako je moguće i da će biti još ugodnih iznenađenja.

 

Preporuka redakcije