1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Alijagićima obveznice, borba se nastavlja

Viši privredni sud u Banjaluci donio je rješenje da dug u slučaju Alijagići bude isplaćen u obveznicama. Spor, koji traje već 14 godina, pratile su brojne kontraverze zbog čega mnogi vjeruju u politizaciju procesa.

Salih Alijagić

Salih Alijagić

Odluka Višeg privrednog suda u Banjaluci donesena je nakon žalbe Pravobranilaštva RS na presudu Okružnog privrednog suda u Trebinju, prema kojoj su dugovanja Alijagićima trebala biti isplaćena u novcu. Glavni pravobranilac RS, Slobodan Radulj, kaže da je ovakva odluka očekivana jer je prema Zakonu u izmirenju unutrašnjeg duga, koji je RS donijela 2006. godine, definisano da šteta koja je nastala od 1992. do 1996. godine ne može biti isplaćena u novcu, već u obveznicama. „To i jeste bila suština naše žalbe jer je Zakon o unutrašnjem dugu 'lex specialis' u odnosu na Zakon o izvršnom postupku. I definitivno je naloženo da se dug prema Alijagićima mora izvršiti u obveznicama“, navodi Radulj.

Statua Justitie

Sud u Banjoj Luci odlučio da Alijagića isplati u obveznicama

Alijagić:„Sami sebi skaču u stomak“

Vlasti u Trebinju su 1993. godine uzele iz bravarske radnje braće Alijagić, Muamera i Saliha, hidraulične prese i repromaterijal, među kojima su bile i bakarne elektrode. 1999. Alijagići su pokrenuli sudski postupak tražeći odštetu od 35 miliona maraka. Nakon višegodišnjeg sudskog nadmudrivanja i pokušaja politizacije cijelog slučaja Ustavni sud BiH je naložio isplatu od ukupno šest miliona maraka. I Sud u Strazburu je u svojoj preporuci iz januara rekao da se dug mora isplatiti u novcu, a ne u obveznicama, kaže Salih Alijagić (na naslovnoj fotografiji), navodeći da se ne slaže sa posljednjom odlukom suda: „Sami sebi skaču u stomak, meni kamata ide. To je sramota. Osam mjeseci me vuku kao budalu, a trebalo je za osam dana da bude sve završeno.“

Alijagić podnosi apelaciju Sudu u Strazburu, ovoga puta zbog naplate cijelog iznosa sa kamatama, ali u novcu. Inače RS isplaćuje dug u obveznicama, jer bi isplaćivanjem duga u novcu bankrotirala, tako da svi oni, koji dugovanje naplate u obveznicama, imaju mogućnost da ih prodaju na berzi za trećinu vrijednosti ili da čekaju 14 godina da ih naplate u potpunosti.

Kontraverze procesa

Alijagićima je do sada isplaćeno 1,7 miliona maraka, a prema pesudi Ustavnog suda BiH, RS je Alijagićima dužna još oko 4,5 miliona maraka. Cijeli slučaj pratile su mnoge kontraverze, od izbora sudskih vještaka, koji su procjenjivali imovinu Alijagića, pa do spora koji traje 14 godina, što prema mišljenju javnosti stavlja sumnju na provedbu cijelog slučaja. Nebojša Kolak, novinar iz Trebinja kaže da su vještaci procjenjivali imovinu na vrijednost od 300 hiljada do dva i po miliona maraka, da bi u pojedinim postupcima sve bilo dovedeno u pitanje: „Dosta vještaka sudskih sa svih strana, iz Crne Gore, Sarajeva, Trebinja... Svi su različite odluke donosili. Bilo je pokušaja Alijagića da se nagodi sa Vladom RS i opštinom Trebinja da neke objekte koje posjeduje Vlada 'prebije' za dug.“

Trebinje

Trebinje

Zbog slučaja Alijagić račun opštine Trebinje bio je blokiran svaki put kada neki sudski organ donese presudu o naplati štete u novcu. Alijagić sa distance od 14 godina takođe smatra da je proces ispolitizovan i da na odluke suda direktno utiče vlast u RS. Zašto proces traje toliko dugo, Alijagić odgovara: “Nisam davao pare, da sam davao pare, ja bih to davno završio. To je najveći razlog. I sada ne trebaju pare tražiti od mene, neće ih dobiti niko.“

Dvostruki aršini

Špekulisalo se o tome da je Alijagić ranije imao dobre veze sa predstavnicima vlasti RS sa kojima je dogovarao vansudsko poravnanje, iako to nikada nije dokazano. Međutim zanimljivo je da je i nakon donošenja Zakona o izmirenju unutrašnjeg duga pojedincima isplaćen novac, a jedan od njih je Dragan Čičić, vlasnik preduzeća „Zmijanje plast“, kojem je 2009. godine isplaćeno 11 miliona maraka u novcu, a ne u obveznicama. Iako postoji zakon, očigledno nije isti za sve u RS.

Autor: Dragan Maksimović

Odgovorna urednica: Marina Martinović