1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Albanke osvajaju preostale Srbe na Kosovu

Tačno na Valentinovo i pred dvogodišnjicu nezavisnosti Kosova, beogradska Politika je objavila članak "Kosovski Srbin ženi Albanku" i lansirala ga kao vijest dana. Neki u Srbiji to vide kao dio albanskog paklenog plana.

default

"Brakom do srpskih teritorija"

U centru pažnje je srpski seljak Žikica Belošević iz sela Crkolez na sjeveru Kosova, piše Neue Zuercher Zeitung i dodaje: "42-godišnji Srbin je godinama uzaludno tražio ženu. Ali ni među preostalim Srpkinjama na Kosovu, niti u centralnoj Srbiji nije se mogla naći žena, koja bi bila spremna da provede život sa Žikicom, njegovim kravama i kozama u Crkolezu.

A onda je usamljenom Srbinu prije dvije godine neko iz susjedne Albanije predložio da potraži životnu saputnicu u okolini Skadra. I to je upalilo. U međuvremenu je njegova 24-godišnja supruga Vitore, inače albanska katolkinja na svijet donijela sina. Za Vitore, koja je ranije radila u fabrici, a sada muze krave i proizvodi sir, bila je to ljubav na prvi pogled."

Podijeljenja mišljenja u Srbiji

"Mišljenja čitalaca online-izdanja Politike bila su podijeljena. Jedna trećina pokazala je oduševljenje i poželjela paru od sveg srca sve najbolje i gomilu djece, jer ljubav prebrođuje vjerske i etničke barijere.

Drugi opet smatraju da se iza svega krije đavoljski i pakleni plan Albanaca, jer puno mlađa Vitore će nadživjeti svoga muža i dovesti tamo svoje albansko pleme i time nastaviti sa albanskim preuzimanjem srpskih teritorija. Stoga oni misle da usamljeni Srbi na Kosovu trebaju da traže žene pravoslavke iz Rusije ili Ukrajine."

Hochzeit in Verbotene Liebe

Njemački filmski par iz serije "Zabranjena ljubav"

"Drugi opet ne proklinju direktno par, ali su zabrinuti za 'etničku čistotu'. Postavljaju pitanje da li je sin koji je rođen uopšte Srbin? Ili Albanac? U prilog prvog, smatraju oni, govori činjenica da je Skadar prije 100 godina bio čisto srpski. U tom slučaju je Vitore kao Srpkinja, čiji su preci prešli na katoličanstvo, prihvatljiva. Neki opet smatraju da prave Albanke, u poređenju sa kosovskim Albankama, imaju mentalitet koji je kompatibilan srpskom. Kosovski, srbijanski i albanski odnosi normaliziraće se tek kada ovakve vijesti prestanu da budu vijesti dana. I kada se u njima ne bude tražilo ništa više do toga da u novinama 'Seljak traži ženu'", zaključuje autor članka objavkljenog u listu Neue Zuercher Zeitung.

Tipična politička kultura Balkana!?

Frankfurter Allgemeine Zeitung donosi članak u kojem istoričar Wolfgang Hoepken za publikaciju pod nazivom "Suedosteuropa Mitteilungen" tvrdi da se na Balkanu i pored svih ograda, ipak može govoriti o tipičnoj "političkoj kulturi".

Zemljama Balkana se automatski pripisuje neuspjela evropeizacija u 19. stoljeću. Smatra se da razloge treba tražiti u dugoj vladavini Osmanlija i nestabilnom demokratskom poretku koji je nastao kao rezultat toga i tokom stvaranja nacionalnih država. Takav poredak, smatra Hoepken, bio je predestiniran da ispadne iz normalnih okvira i da se pretvori u autoritarni sistem u periodu između dva svjetska rata, a poslije da preraste u komunizam.

Filmplakat Balkan Traffic Ausschnitt

Kultura državnih institucija na Balkanu različita od one koja postoji na Zapadu

Ovoj paušalnoj ocjeni, Hoepken suprotstavlja diferenciranu analizu. On kaže da je problem odnos između države i društva, koji je do dan danas suprotstavljen jer je rezultirao iz akumuliranog neprijateljstva prema državi.

Iako je pretjerano svo zlo u kasnijoj istoriji Balkana prebacivati na period vladavine Osmanlija, oni su ipak stvorili pretpostavke da se država u svim kasnijim epohama posmatra stranom (okupatorskom) silom.

Izvorno nepovjerenje prema državnim institucijama još se više učvrstilo iskustvom, prikupljenim stvaranjem nacionalnih država u postosmanlijskom periodu. Na to se gledalo kao na pokušaj kolonijalizacije, ovaj put po uzoru na zapadne i srednjoevropske zemlje. Zakoni novih država negativno su se odražavali na seosko stanovništvo, koje je moralo odustati od tradicionalne, lokalne autonomije.

Razbijeni odnosi

Razbijeni odnosi između države i društva Hoepken potkrjepljuje izjavom srbijanskog predratnog istoričara Slobodana Jovanovića. U Srbiji je uvijek postojao patriotizam, piše on, kada je državi prijetila opasnost izvana, ali nikada nije postojala istinska svijest o samopostojanju. Na državu se gledalo kao na zbir raspoloživih resursa, ali ne kao na nešto, prema čemu treba biti lojalan.

Buchcover: Rüb - Balkan Transit

Njemački istoričar tvrdi da su na Balkanu poremećeni odnosi između države i društva

Hoepken je tako došao na ideju da je kultura državnih institucija na Balkanu istorijski drugačije zaživjela nego na Zapadu. Do 19. stoljeća tamo su više fungirale lokalne mreže i odnosi nego regulatorne instance.

I dok su u jugoistočnoj Evropi pod vladavinom Osmanlija nedostajale institucije države, one su doživjele bum osnivanjem nacionalnih država. Ali, lične mreže i veze su ostale i postale konkurencija institucijama države koje su imale kontrolni karakter i iz njih su se regrutovale elite. Značaj takvih socijalnih struktura komunizam, iako je promijenio uvjete regrutovanja elita, nije ukinuo. One su u vremenima nestašice bili važan stub zbrinjavanja ljudi i u postkomunizmu su ponovo dobili na značaju", piše između ostalog u članku koji je objavio list Frankfurter Allgemeine Zeitung.

Autor: Jasmina Rose

Odg. urednik: Azer Slanjankić