1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Aktivisti za ljudska prava ugroženi su širom svijeta

Helle Jeppesen
10. decembar 2017

Sve je veći broj aktivista za ljudska prava koji svoj rad plaćaju životom. Mnogima se prijeti ili ih se maltretira. Situacija širom svijeta je sve gora.

https://p.dw.com/p/2p2UV
Belgien Brüssel Forum EU Human Rights
Foto: DW/M. Banchón

„Kako da kažem svojoj djeci ili majci da će sve biti dobro? Oni znaju da je to laž", pita se vidljivo napeti Mohamed Saree u video intervjuu 23. maja 2017. godine, dan prije njegovog sudskog ročišta u Kairu. Egipatskom aktivisti za zaštitu ljudskih prava prebacuje se da je nanio štetu reputaciji zemlje i da predstavlja sigurnosni rizik. „To su optužbe koje me mogu odvesti u zatvor na 25 godina", govori Saree u intervjuu. „Moja djeca će odrasti bez mene. Zabrinut sam i mnogo toga mi trenutno prolazi kroz glavu".

Sljedećeg dana Mohamed Saree je pušten na slobodu uz kauciju, ali optužba je ostala. Kao šef kancelarije kairskog Instituta za studije o ljudskim pravima, on je 2014. sudjelovao u izradi državnog izvještaja o stanju ljudskih prava.  Sve članice UN-a redovno trebaju pripremati tzv. "Univerzalni periodični izvještaj" i podnositi ga Vijeću za ljudska prava UN-a. On je neka vrsta kontrole.

Nagrade za zaštitu ljudskih prava kao štit

Mohamed Saree je ove godine dobitnik nagrade Martin Ennals, koja je poznata i kao „Nobelova nagrada za ljudska prava".

Ägypten Mohamed Zaree erhält den 2017 Martin Ennals Award
Egipatski advokat i aktivista za ljudska prava Mohamed Saree Foto: picture alliance/AP Photo/Nariman El-Mofty

„Nadamo se da će javno priznanje njegovog rada doprinijeti tome da se povuče tužba protiv Mohameda Saree", kaže Michael Khambatta, direktor Fondacije Martin Ennals. Žiri fondacije sastoji se od 10 predstavnika međunarodnih organizacija za zaštitu ljudskih prava. Njihova glavna briga je da zaštite branitelje ljudska prava od njihovih vlada koje ih proganjaju.

Bina za odsutne

Mohamed Saree nije bio prisutan na dodjeli nagrade u oktobru u Ženevi. On ima zabranu napuštanja zemlje od maja 2016. godine.

„Od 2012. godine smo uvijek birali troje finalista. Samo 2013. godine su svi mogli prisustvovati dodjeli nagrade. Uobičajeno je da najmanje jedan finalista ima zabranu izlaska iz svoje zemlje, ili je u zatvoru, a u još gorim slučajevima je nestao ili preminuo", izvještava Khambatta. Slična iskustva imaju i druge organizacije za ljudska prava. Azerbejdžanska novinarka Khadija Ismayilova nije mogla prisustvovati dodjeli nagrade „Right Livelihood" - „Alternativne Nobelove nagrade", čija je dodjela bila 1.12. u Štokholmu. Ni njoj nije dozvoljeno da napusti svoju zemlju.

Mexiko - Proteste für verschwundene Personen
Često se nikada ne sazna šta se desilo aktivistima za ljudska pravaFoto: picture-alliance/AP Photo/E. Verdugo

Sve je teže

„Čini se da je situacija za branioce ljudskih prava sve gora", govori Khambatta za DW. U novom izještaju organizacija Amnesty International upozorava da je rad aktivista i aktivistica za ljudska prava godinama sve opasniji. Mnogi nestaju ili su ubijeni – nerijetko i od svojih vlada, koje su inače obavezne da zaštite svoje građane i građanke. U izvještaju Amnesty International je razgovarao sa porodicama ubijenih ili nestalih aktivista - žrtve su često već bile svjesne da svojim angažmanom riskiraju život.

Radilo se o aktivistima za zaštitu okoline, ljudskih prava, advokatima, novinarima ili volonterima: cijena borbe protiv kršenja ljudskih prava je zastrašujuće visoka. Iz organizacije „Front Line Defenders" procjenjuju da je 2016. ubijeno 281. akvitista za ljudska prava. To je skoro dvostruko više nego 2015. godine. Broj neprijavljenih slučajeva mogao bi biti znatno viši, i to ne samo zbog toga što su sudbine mnogih nestalih zauvijek ostale nepoznate. Nema naznaka da će ove godine broj biti niži.

Opasni populisti

Uspon populističkih političara u mnogim zemaljama svijeta doprinosi generalnom pogoršanju situacije, smatra Kenneth Roth, izvršni direktor Human Rights Watcha.

Türkei Prozess gegen Menschenrechtler in Istanbul
Građani ispred suda u Istanbulu demonstriraju protiv hapšenja aktivista za zaštitu ljudskih pravaFoto: picture alliance/AP/dpa/L. Pitarakis

„Svi tvrde da govore u ime većine. Svi tvrde da većina stanovnika želi ograničiti ljudska prava da bi osigurali poslove, spriječili kulturne promjene i da bi se zaštitili od terorizma", govori Roth u video prezentaciji godišnjeg izvještaja 2017. „To smo ranije već vidjeli: u prošlom stoljeću bilo je više komunističkih i fašističkih režima koji potvrđuju da govore u ime većine, da bi potom ugnjetavali svoj narod brutalnim sredstvima."

Organizacije za ljudska prava kao što su Human Rights Watch, Amnesty International ili Vijeće za ljudska prava UN veoma su zabrinuti za aktuelnu političku situaciju u mnogim zemaljama. „Potrebna nam je jedna stvarna i energična potvrda ljudskih prava", smatra Roth iz Human Rights Watch-a. „Moramo jasno staviti do znanja da su ljudska prava najbolje sredstvo protiv korumpiranih i tiranskih vladara."