1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Ako OHR ne položi test, BiH tone u dublju krizu

Razmjeri političke krize u BiH su natjerali međunarodnu zajednicu da bh. liderima ponudi paket ustavnih promjena. Analitičari nisu optimisti uoči sastanka 9. oktobra. Smatraju da su to samo "kozmetičke promjene".

Tihić, Dodik, Čović

Mnogi su sastanci održani, ali nijedan nije doveo do stvarnih ustavnih reformi

Detalji paketa ustavnih promjena koje bi međunarodni zvaničnici 9. oktobra trebalo da ponude bh. liderima još nisu poznati, no ukoliko američko-evropski partneri zaista žele ukloniti uzroke krize, promjene bi morale biti suštinske, a ne kozmetičke prirode, smatraju analitičari. "Upravo je Dejtonski sporazum omogućio aktuelnim liderima da ovladaju političkom scenom u BiH obećavajući biračima potpuno neostvarive ciljeve", kaže politički analitičar Adis Arapović.

„Frankenštajnski Dejtonski ustav“

"Jedan dio njih je govorio o secesionistčkoj politici, odnosno izdvajanju RS, drugi o ukidanju iste, a treći o dodavanju nekakvog entiteta. Sva

Dejtonski sporazum kriv za sve?

Dejtonski sporazum kriv za sve?

tri koncepta su potpuno neostvariva zato što za svaki od njih mora postojati saglasnost i ona druga dva partnera", kaže Arapović.

Prema Arapoviću, Dejtonski ustav je "najsnažniji generator političkih kriza u BiH". "Ovakva politička struktura i ovako nedefiniran politički spektar je, u stvari, generiran iz 'Frankenštajnskog' Dejtonskog ustava. Taj je ustav omogućio domaćim političkim elitama ponašanje koje ispoljavaju ovih 15 godina", ističe Arapović.

Ništa bez mrkve i štapa

"Bez principa 'mrkve i štapa' uspjeh će izostati i 9. oktobra", smatra Arapović. "Ukoliko ne bude izraženog pritiska međunarodne zajednice, i ukoliko alatima 'štapa i šargarepe' ne uspiju pridobiti domaće političare barem za relaksaciju političkog ambijenta, ni to se neće moći uraditi bez prisustva međunarodne zajednice", smatra Arapović.

Korijene političke krize u BiH ne treba tražiti isključivo u Dejtonskom ustavu i "antidejtonskoj retorici" Milorada Dodika. "Odgovornost snose i politički centri moći u Federaciji: SDA, Stranka za BiH, HDZ BiH i HDZ 1990", tvrdi politički analitičar Emir Habul.

"Poslije Dejtona na djelu je očito bila podjela interesnih sfera. Tako umjesto vođenja politike na sceni imamo podjelu plijena i nacionalizaciju ekonomije, dakle ekonomiju sa etničkim predznakom", kaže Habul.

Kantoni udomljavaju stranačke pristalice

Habul ne vidi političare u Federaciji BiH koji bi sopstvene interese podredili državnim. "Nijedna politička opcija nije ponudila konkretno rješenje. Evo imamo 10 kantona. Hajdemo ih svesti na 5, 6 ili 8, jer su svjesni da ti kantoni i administracija služe za udomljavanje stranačkih pristalica. Šta bi se dogodilo sa ministrima, premijerima, skupštinskim aparatima? Bolje je biti ministar nego lijepiti plakate u izbornim kampanjama", tvrdi Habul.

Entiteti, kantoni, distrikti - to je Bosna i Hercegovina

Entiteti, kantoni, distrikti - to je Bosna i Hercegovina

Dejton je do 2005. godine značajno promijenjen, ističe Habul, dodajući da su "maksimalistički zahtjevi ponovo okrenuli točak unazad". U Dejtonu nije bilo ni Suda BiH ni Tužiteljstva, ni SIPA-e, Uprave za indirektno oporezivanje itd. Međutim, ovdje su se pojavili maksimalistički zahtjevi '100 posto BiH, hajdemo ukinuti RS' i procesi su se okrenuli unazad. Propao je pokušaj rekonstrukcije Ustava BiH s ustavnim amandmanima 2006. godine i tu je negdje kraj priče", podsjeća Habul.

Dodik ne voli BiH, a želi da u njoj uzima pare

Priča o bh. Ustavu i njegovim promjenama s naglašenom ulogom međunarodne zajednice bi 9. oktobra ponovo mogla biti otvorena, ali je neizvjesno da li će je svi bh. političari uopće prihvatiti. Sudeći prema raspoloženju anketiranih građana, trebali bi.

Milorad Dodik, političar koji dijeli zemlju, smatraju neki građani

Milorad Dodik, političar koji dijeli zemlju, smatraju neki građani

"Ovdje bez rumunskog scenarija, bez građana na ulicama, izgleda da nema pomaka", kaže Sarajlija. Drugi smatra da je "najveći uzrok destabilizacije Bosne i Hercegovine – Republika Srpska", odnosno njen lider Milorad Dodik. "Sve njegove smjernice idu ka destabilizaciji ove zemlje. On je 'ne voli' a želi da u njoj vlada i da uzima pare. Mi ne damo BiH, ako treba pet ratova još da bude, ne damo je", dodaje. Jedan penzioner ističe: "I narod je kriv što ne izlazi na ulice. Trebalo bi organizirati zborove, trebalo bi aktivirati nešto."

Promjene u BiH su neophodne, a uskoro će biti poznato da li je postojeća garnitura političara u ovoj zemlji spremna da ih prihvati. Međutim, predstojeći razgovori o ustavnim promjenama nisu test samo za ovdašnje lidere, već i za međunarodnu zajednicu koja bi u slučaju neuspjeha potpuno mogla izgubiti kredibilitet, a BiH baciti u još dublju krizu sa nesagledivim posljedicama.

Autor: Samir Huseinović

Odg. urednica: Marina Martinović