1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

„Ako nema evropskog rješenja, ostaje nam nacionalno“

Austrija je ponudila da pošalje svoje vojnike u Makedoniju koji bi pomogli prilikom kontrole granice sa Grčkom. Na Konferenciji u Minhenu o tome je za DW govorio šef austrijske diplomatije Sebastian Kurz.

DW: U brojnim zemljama se kritikuju ideje Austrije da se zatvore granice u regionu, konkretno ona između Makedonije i Grčke. Mnogi upozoravaju da postoji mogućnost takozvanog domino efekta na granicama.

Sebastian Kurz: Mi smo, kao prvo, u vrlo intenzivnom kontaktu sa zemljama regiona i mi razumijemo da je to izazov za sve zemlje koje se nalaze duž tzv. Balkanske rute. One su do sada stalno bile samo tranzitne zemlje i njihov glavni zadatak je bio da izbjeglice što je brže moguće samo provedu od granice do granice. To je mnogo manji izazov nego da ste zemlja koja je cilj izbjeglica. Mi to znamo najbolje jer smo mi bili i jedno i drugo: tranzitna i ciljna zemlja. Mi rado slušamo savjete onih koji su do sada na tom polju učinili mnogo više nego mi. Ali samo jedna evropska država je, gledajući odnos broja izbjeglica i broja stanovnika, do sada primila više ljudi od nas – to je Švedska. Slovenija je prošle godine primila 1000 izbjeglica. Češka još manje. Srbija skoro da i nema izbjeglica koju su u toj zemlji zatražile azil, Hrvatska ih ima nekoliko stotina. Austrija ih je imala 90.000. Zbog toga se trudim da drugim zemljama objasnim ove stvari, kako bi one imale razumijevanja za naše napore. Mi ne možemo primiti još 90.000 ljudi. Zbog toga smo i rekli da ćemo ove godine primiti maksimalno 37.500 izbjeglica. To je mnogo više nego sve ostale zemlje duž Balkanske rute zajedno. Istovremeno smo u intenzivnom kontaktu s tim zemljama jer vjerujem da se akcije moraju izvoditi koordinirano. Ako nema zajedničkog evropskog rješenja, onda nam ne preostaje druga opcija u pokušaju da smanjimo priliv ljudi u Austriju.

Zemlje Balkana poput Kosova i Albanije se proglašavaju zemljama sigurnog porijekla, a istovremeno je perspektiva ulaska u EU sve dalje. Da li će se nešto učiniti i na tome da se tim zemljama pruži perspektiva ulaska u EU, o tome je bilo riječi ovdje u Minhenu?

Nadam se da ta pespektiva neće pasti u drugi plan. Austrija čini sve da podrži te zemlje na tom putu. Svako ko poznaje prilike u regionu zna da baza za mir i sigurnost počiva na perspektivi ulaska u EU. Ako nje ne bude, onda prijeti opasnost negativnog razvoja prilika u regionu, a države poput Austrije, Njemačke i drugih država centralne Evrope bi trpjele najveće posljedice ako dođe do takvog razvoja događaja.

Makedonija već pravi ogradu na granici ka Grčkoj

Makedonija već pravi ogradu na granici ka Grčkoj

Zemlje takovane Višegradske grupe (Češka, Slovačka, Poljska i Mađarska), predlažu zatvaranje granica sve do Makedonije. Šta mislite o tome?

Mi smo u intenzivnom kontaktu sa državama Višegradske grupe. Austrija sa vrlo dugo borila za zajedničko evropsko rješenje problema, a svi pokušaji do sada su završeni neuspjehom. Mislim da je potrebna nova inicijativa i da bi smanjenje priliva izbjeglica duž Balkanske rute moglo pomoći da se dođe do zajedničkog rješenja na nivou EU. Zatvaranje granica bi prvenstveno bio signal krijumčarima, izbjeglicama, prvenstveno takozvanim ekonomskim izbjeglicama da je Evropa preopterećena i da ne možemo prihvatiti sve te ljude. To znači da bi se manje ljudi uopšte upustilo na put. Drugo, mislim da bi time bitno porasla spremnost Grčke da dozvoli da joj pomognemo. Stvari bi se naprečac promijenile ako Grčke ne bi bila tranzina zemlja u kojoj se izbjeglice ne zadržavaju ni 24 sata, nego ako bi ona stavila do znanja da se ruta do centralne Evrope ne može proći tek tako, što je bio slučaj prošle godine.

Ako se prihvati vaš prijedlog kontrole granice između Makedonije i Grčke, onda bi se time pomjerila i granica Šengenske zone. Da li bi to izazvalo novi konflikt s Grčkom?

Punih godinu dana smo podržavali Grčku, EU je imala razne ponude za pomoć koje nisu prihvaćene. Ako neko ima drugo rješenje ja ću biti prvi koji će to pozdraviti aplauzom. Ali mi ne možemo u očekivanju velikog, konačnog rješenja stajati po strani dok ne postanemo totalno preotperećeni . Mi ne želimo nacionalni pristup problemu. Mi to ne želimo ali smo prisiljeni na to. Drugo, mislim da je ovaj regionalni pristup problemu opet bolji nego pristup sa nivoa jedne države. Zbog toga smo u kontaktu ne samo sa Višegradskom grupom, nego i sa zemljama duž Balkanske rute kako bi zajedničkim naporima pokušali da smanjimo priliv izbjeglica. Nije moguć beskonačan prijem izbjeglica u Evropi. Mislim da je mnogo bolje pokušati pružiti pomoć na licu mjesta u kriznom regionu. Na primjeru Švedske smo vidjeli šta se dešava kada jedna zemlja postane preopterećena. Švedska je bila predvodnik u pomoći zemljama u razvoju i sada je morala smanjiti tu pomoć, a novac preusmjeriti za smještaj zbjeglica u svojoj zemlji. S novcem za izdržavanje jedne izbjeglice u Švedskoj, ta zemlja je mogla zbrinuti 30 do 40 izbjeglica u regionu. Stoga moramo odustati od politike bezgraničnog prijema izbjeglica i smanjiti njihov broj.

Ranije ste govorili o konačnom, velikom rješenju za ovaj problem. Kako bi ono moglo da izgleda?

Uvjeren sam da ćemo na kraju imati rješenje na nivou EU i za to ću se i boriti. Na kraju ćemo ponovo imati EU bez unutrašnjih granica, ali samo ako imamo funkcionalne vanjske granice. Mislim da na kraju neće biti moguće da svaka izbjeglica, ili ekonomska izbjeglica sama odlučuje u kojoj zemlji EU će podnijeti zahtjev za dobijanje azila. Kao čovjek razumijem da to izbjeglice danas čine, ali kao političar mogu da kažem da taj sistem ne može funkcionisati na duže staze.

Preporuka redakcije