1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Akcioni plan za okončanje saradnje sa Haškim sudom.

Vlada Srbije će ponuditi Evropskoj uniji, i uopšte međunarodnoj zajednici, Akcioni plan za okončanje saradnje sa Haškim sudom. Zbog čega se premijer Vojislav Koštunica odlučio na taj korak u ovom trenutku i šta bi taj dokument mogao da znači?

U vladinim krugovima se pomalo euforično komentariše da će Akcioni plan pomoći ovdašnjim vlastima da se uhapsi i izruči Ratko Mladić ili da, u suprotnom, svijet vidi da je pomenuti haški bjegunac nedostupan. Ima u tim reakcijama čak i iskrenosti, što se rijetko događa. Naime, savjetnik predsjednika Srbije Jovan Simić kaže da će angažovanje stranih obavještajnih službi u hapšenju Mladića dokazati da se ne može doći do njega što će to opravdati sadašnju vlast zašto već nije u Sheveningenu. Nove ideje objasnila je prvo potpredsjednica vlade Ivana Dulić – Marković, a juče je to dodatno ministar finansija Mlađan Dinkić, jedna od trenutno najmoćnijih ličnosti u Srbiji:

«Premijer Koštunica ima nameru da sredinom jula putuje u Brisel, dobio je i poziv, i do tada ćemo napraviti Akcioni plan o saradnji sa Haškim tribunalom. To je nešto slično hrvatskom modelu kako su oni rešili problem Gotovine. Pokušaćemo da zajedno sa Evropskom unijom, SAD rešimo taj problem. Mi sami teško to možemo da uradimo».

Ovo je prvi put da vrh vlasti priznaje da ne može sam da ispuni sve obaveze prema Haškom sudu i to je jeste novina. Šta bi to još moglo da znači?

U prvom redu, vlada Srbije pokušava na ovaj način da dobije u vremenu. Drugo, na zaobilazan način srpski premijer hoće i zvanično da podijeli odgovornost sa međunarodnom zajednicom za neispunjavanje obaveze prema Haškom sudu. Time, samo na drugačiji način, Koštunica hoće da potvrdi nekoliko puta izgovorenu tezu da za Hag snosi odgovornost i EU nakon čega je uslijedila poznata polemika za komesarom za proširenje Olijem Renom.

Predsjednik Nacionalnog savjeta za saradnju sa Haškim sudom, Rasim Ljajić, postavlja pitanje šta će se postići Akcionim planom i da li je on uopšte potreban. To pitanje je logično s obzirom da postoji poseban zakon za tu oblast tako da to sve liči na staru taktiku: što više zvaničnih institucija, a što manje učinka bar kada je riječ o ispunjenju obaveza prema Haškom sudu.

Dinkić, pak, vjeruje da će od toga biti nešto, pogotovo što će narednoj sjednici vlade prisustovati odgovorni ljudi iz svih domaćih bezbjednosnih službi koje su obavezne da tragaju za Mladićem:

«Mi ćemo postaviti brojna pitanja i pozdravljamo ovu inicijativu premjera. Mislim da je krajnjen vreme da se čitava jedna sednica vladeb posveti rešavanju ovog pitanja. Jer, mi moramo do kraja ove godine da potpišemo taj sporazum i krenemo dalje u evropske integracije»

Radi se o sporazumu o pridruživanju EU. Inače, vojni analitičar Ljubodrag Stojadinović otkrio je javnosti da je do sada bilo 14 velikih akcija hapšenja Mladića u kojima su učestovali i stručnnjaci iz stranih obavještajnih službi.