1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Akcije Google-a vrijednije od akcija IBM-a ili Intela

Cijena akcija Googla na tržištu, od 2004, kada je izašao na berzu, dakle za samo dvije godine, dostigla 150 milijardi američkih dolara, što je više od cijene General Motorsa , Forda i Daimler Chryslera zajedno. Da li je Google zaista toliko vrijedan? Jens Korte

default

Ko je o tome mogao pomisliti kada je akcija Googla 19. avgusta 2004-te po prvi put izašla na berzu. Intervju, koji su osnivači firme Google Sergey Brin i Larrry Page dali za magazin Playboy prestrašio je za kratko kontrolu poslovanja na berzi. Svi su se pitali nisu li dvojica biznismena prekršila obaveznu šutnju pred izlazak na berzu. Početni kurs akcije je sa 95 dolara pao na 85. Danas, dvije godine kasnije akcija Googla košta rekordnih 480 dolara. Kapitalizacija ove firme na tržištu, dakle broj akcija pomnožen sa cijenom jedne akcije, iznosi 150 milijardi dolara, što je veća vrijednost od one koju imaju Daimler Chraysler, Ford i General Motors zajedno. Na pitanje, nije li to malo pretjerano za jedno preduzeće, koje zaradjuje novac oglasima u internetu, ekspert za internet iz firme Standard and Poors Scot Kessler kaže da nije i pojašnjava:

«General Motors je duže na tržištu, ali Googlove šanse za rast ali i primjenjeni model poslovanja puno više obećavaju nego recimo poslovna politika u General Motorsu, koji ima velike strukturne probleme.»

Kessler pri tom naglašava da Google ne leži na 150 milijardi dolara u kešu. Cijena Googla bazira se na procjeni vrijednosti ove firme, kaže Craig Pirrong, ekspert za finansije i profesor ekonomije na Univerzitetu Houston:

«U izvjesnom smislu, to je teoretska procjena, jer se zasniva na veličini slobodnog kapitala, kapitala koji stoji na raspolaganju u budućnosti. Pa ipak, može se reći da se radi o realnoj brojci. Ona reflektira cijenu, koju su lojudi spremni platiti za jedni akciju Googla. A od ukupne procjene vrijednosti jedne firme na berzi zavisi njena sposobnost da zaradi novac ili kupi i preuzme drugu firmu.»

Ukoliko Google i ne raspolaže direktno sa 150 milijardi dolara, u takozvanom ratnom fondu ili kasi za «nedaj bože» pohranjeno je 10 milijardi dolara. Ovaj novac je Google-u itekako potreban, kako bi se naoružao za borbu protiv konkurencije, koja vreba na svakom koraku.

Nedavno je Google za milijardu i 600 miliona dolara progutao svog manjeg konkurenta YouTube. To nije malo para za jednu firmu sa video-platformom u internetu, koja je startala prije 18 mjeseci, zapošljavala 20 ljudi i imala svoj ured iznad jedne picerije. No, u ovoj branši je sve moguće, kaže ekspert za internet Scot Kessler i zaključuje:

«Ovakve firme mogu jako brzo rasti ali propasti i to dok ne stignete ni trepnuti okom.»